turizam

Svjetski dan turizma je i prilika osvrnuti se i odrediti gdje je to Bosna i Hercegovina na turističkoj mapi svijeta? Odmakla je daleko u posljednjih deset godina. 

Mostarcima se ostaje nadati kako se samo radi o nesnalaženju i dječjim bolestima jedne nove "institucije", a ne diletantizmu ili birokratskoj pohlepi. 

Gospodarska grana koja je nesumnjivo najviše pozitivno utjecala na ekonomiju Bosne i Hercegovine posljednjih desetljeća je turizam. Posebno veliki rast i utjecaj osjeća se od pojave digitalnih kanala prodaje smještaja koji su i turiste i turistički sektor lišili birokratskih procedura i silno olakšali iznajmljivanje smještaja. 

Vrijeme je planiranja odmora. Nekada smo to radili uz pomoć agencija ili sami pregledavajući tiskane prospekte, računali udaljenosti po zemljovidima, predviđali i zbrajali troškove, telefonirali ... Pa su došli internet i forumu, on-line rezervacije, recenzije...

Rast se u turizmu često pogrešno poistovjećuje s razvojem, iako su ta dva pojma bitno različita. Dok rast podrazumijeva povećanje broja turista, noćenja i prihoda, razvoj uključuje poboljšanje kvalitete života lokalnog stanovništva, očuvanje okoliša i dugoročnu održivost destinacije. 

Prije samo dva desetljeća, turizam je predstavljao daleko predvidljiviji fenomen. Dvije ključne sezone (ljetna i zimska) određivale su tokove kretanja, dok su zahtjevi turista bili jednostavni i međusobno veoma slični. 

Ugostiteljstvo je dinamičan biznis. Posebice u turističkim odredištima. Uspjeh i opstanak svake ugostiteljske djelatnosti ovisi od zadovoljstva gostiju. A ta zadovoljstva diktiraju trendovi njihovih očekivanja i zahtjeva, napredak tehnologije, kretanje radne snage i rast konkurencije. 

Stručni su se časopisi diljem svijeta, krajem godine, raspisali o trendovima koji ugostiteljstvo očekuju u 2025. U mnoštvu odgovora kuhara, konobara, vlasnika restorana i turističkih djelatnika razvidno je nekoliko zajedničkih zaključaka. 
    

Zemlje poput Španjolske, Italije, Hrvatske, Grčke, Turske,... desetljećima prije nas su ulagale u turističku infrastrukturu i promociju. No nekih se stvari, koje su im do jučer donosile rast žele što prije odreći? Postale su im težak i preopasan teret.  

Izvori neugodnosti i problema pri ugošćavanju gostiju iz istočnih (uglavnom arapskih) zemalja mogu se svrstati u dvije skupine: komunikacijske i kulturološke. Za većinu njih najmanji krivci su gosti i domaćini, oni su ti koji u stvarnosti trpe najviše.  

Mostar, biser Bosne i Hercegovine, privlači turiste svojom bogatom poviješću, spektakularnom arhitekturom i jedinstvenim kulturnim iskustvom. Međutim, većina turističkih aktivnosti i ponude koncentrirana je u nekoliko ljetnih mjeseci, dok se ostatak godine često zanemaruje.

Piše: Mostar Property Management za Manager.ba

Ne može se skriti kako se u Mostar slijevaju rijeke turista. Kakvi smo da smo, zanimljivi smo im. Pitam se, možemo li biti još zanimljiviji, još bolji, još profesionalniji, sami sebi moćniji i ljepši? 

Piše: Boris Čerkuč, Bljesak.info