Mostarcima se ostaje nadati kako se samo radi o nesnalaženju i dječjim bolestima jedne nove "institucije", a ne diletantizmu ili birokratskoj pohlepi. 

Gospodarska grana koja je nesumnjivo najviše pozitivno utjecala na ekonomiju Bosne i Hercegovine posljednjih desetljeća je turizam. Posebno veliki rast i utjecaj osjeća se od pojave digitalnih kanala prodaje smještaja koji su i turiste i turistički sektor lišili birokratskih procedura i silno olakšali iznajmljivanje smještaja. 

Poput mnogih drugih područja, u prostoru neodgovarajućih zakonskih propisa i nedostatka strategija, ti su kanali donijeli i priliku za ilegalni biznis. Nekima skroman, nekima unosan.    

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba

Posljednjih godina, a izrazito posljednjih mjeseci, stvari se pokreću na bolje. Razvidan je veliki napor nadležnih ministarstava (i federalnog i županijskih) na zakonskoj regulaciji, planiranju i izgradnji dugoročno održivog turističkog sektora. Lokalne turističke zajednice osnovane su kako bi pomogle tim naporima.

Očekivalo se kako će lokalna, Turistička zajednica Grada Mostara, biti predvodnik i uzor ostalim. Za kratko vrijeme napravila je nekoliko pomaka vrijednih pohvala, od Mostar pass kartice, uvođenja vinjeta, organizacije vlastitih i potpore drugim događajima koji privlače turiste. No, u nekim se područjima očigledno ne snalazi - prikupljanju podataka o posjećenosti i noćenjima i suzbijanju nelegalnog najma smještaja. Što više, u današnjem javnom nastupu, spojila ih je u jedno na najneprimjereniji mogući način. 

Ponavljajući kako je veliki broj građana do sada iznajmljivao smještaj bez registracije, čime su gubljeni i podaci i prihodi, pohvalili su se kako značajan broj iznajmljivača prijavio svoje objekte, a građani sve više pokazuju spremnost da postanu dio sustava i na godišnjoj razini plaćaju simboličan paušal. 

Pod krinkom "preciznijeg praćenja kretanja turista" i birokraciji neizostavnog "osiguranja dodatnih sredstava za unapređenje turističke infrastrukture, ozelenjavanje gradskih površina te razvoj održivih turističkih aktivnosti" najavili su kako razmatraju se uvođenje gradske turističke takse. 

Pokušaj javne kampanje za registraciju neprijavljenih iznajmljivača već je izazvao niz problema i daleko manje rezultata. Posvađao ih je s nadležnim ministarstvima zbog sporne sukladnosti za važećim zakonima, ali i sa ranije registriranim iznajmljivačima koju su najblaže rečeno - prevareni. Novoprijavljenim iznajmljivačima obećali su oslobađanje od obveza koje su bile, i ostale, teret onima koji su legalno poslovali. 

Prema posljednjim podacima koje su dostavili javnosti do sredine srpnja za legalizaciju smještaja podneseno je samo 50 prijava, a 20 ih je obrađeno. To značajan broj nije! 

Apsolutno je nejasno kako će nova taksa "omogućiti preciznije praćenje kretanja turista" kada će je opet plaćati samo legalni iznajmljivači koji su i do sada plaćali postojeće takse. Neprijavljeni neće, a upravo oni kriju brojke i prihode. 

Uvođenjem nove takse, zbog povećanja nameta, povećava se opasnost kako će dio do sada registriranih iznajlmljivača odjaviti obrte, a dio onih koji su namjeravali legalizirati smještaj odustati od toga. 

I da, realno je, osigurat će se dodatna sredstva samo za lokalnu turističku zajednicu neovisno o sredstvima koje već dobivaju od viših razina.

Neuspjelim javnim pozivom za legalizaciju i ovom nespretnom najavom novih nameta kažnjavaju se oni iznajmljivači koji posluju po propisima i uredno plaćaju obveze. 

Nadajmo se kako se samo radi o nesnalaženju i dječijim bolestima jedne nove "institucije", a ne diletantizmu ili birokratskoj pohlepi.

B.Š. | Manager.ba