Iako je jedna od najmanjih općina u Bosni i Hercegovini, Usora danas ima više radnih mjesta nego raspoložive radne snage. Zahvaljujući izvozno orijentiranim tvrtkama, uglavnom u stranom vlasništvu, izvoz iz ove lokalne zajednice gotovo je dvostruko veći od uvoza. Na posao ovdje svakodnevno dolaze radnici iz više gradova i općina diljem zemlje. 

Desetljećima je za ovo područje bilo karakteristično iseljavanje stanovništva. Još u vrijeme bivše Jugoslavije velik broj građana odlazio je na privremeni rad u zemlje zapadne Europe, najčešće u Njemačku, Austriju i Švicarsku. U posljednjih tridesetak godina taj se trend dodatno pojačao, a sve češće su odlazile cijele obitelji.

Radnici iz Jelaha, Doboja, Teslića…

Međutim, posljednjih godina pojavljuje se i novi trend – povratak dijela dijaspore. Neki od onih koji su desetljećima živjeli i radili u inozemstvu danas se vraćaju u rodni kraj i zapošljavaju u lokalnim tvrtkama.

– Povratak postaje novi brend. Ni u Europi više nije sve idealno, a kad rade oba supružnika, ovdje se može sasvim pristojno živjeti – poručuju povratnici koji su se nakon više od 20 godina rada u Njemačkoj odlučili vratiti u Usoru.

Najveći broj zaposlenih radi u tvrtkama koje proizvode za strana tržišta. Kako lokalne radne snage nema dovoljno, poslodavci zapošljavaju radnike iz Jelaha, Doboja, Teslića, Žepča, Dervente, Maglaja i drugih sredina.

Prema podacima iz lokalnih tvrtki, samo u jednoj od njih planirano je zapošljavanje oko 80 novih radnika tijekom ove godine. Time bi ukupan broj zaposlenih premašio 300.

Zemljište za nove investicije

U Usori je trenutačno zaposleno više od 2.000 ljudi, a daljnje širenje proizvodnje donosi i nove izazove. Lokalna samouprava upozorava na nedostatak raspoloživog zemljišta za nove investicije, kao i na snažan rast cijena.

– Nemamo dovoljno općinskog zemljišta, pa se parcele moraju kupovati od privatnih vlasnika. Cijene su u posljednjih nekoliko godina drastično porasle, pa se i u ovoj maloj sredini bilježe prodaje zemljišta po iznimno visokim iznosima – kazao je za BHRT načelnik Općine Usora Zvonimir Anđelić.

Broj povratnika i dalje je znatno manji od broja građana Usore koji žive i rade u državama Europske unije. No činjenica da se povratak i zapošljavanje u ovoj općini danas uopće razmatraju predstavlja značajan zaokret u odnosu na razdoblje od prije samo nekoliko godina. Tada je takav scenarij bio gotovo nezamisliv.

BHRT | Manager.ba