Čak 60% osoba sa sveučilišnom diplomom u Hrvatskoj su žene. Broj visokokvalificiranih žena stalno raste, ali ga ne slijedi udio žena u rukovodećim strukturama, pa 2022. u 67% trgovačkih društava izlistanih na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a u 34% ih nije bilo nijedne žene u upravi.
Koncem 2022. EU je usvojila Direktivu koja države članice obavezuje do sredine 2026. povećati udio žena na direktorskim pozicijama. Trgovačka društva će u nadzornim odborima morati imati najmanje 40% žena, a na 33% svih direktorskih položaja u tvrtkama morat će se imenovati žene.
Samo za one na burzi
Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podržava Direktivu jer smatra kako će se samo kvotama postići ravnopravnost žena kao podzastupljenog spola na upravljačkim funkcijama u hrvatskim kompanijama.
- Poboljšanje rodne ravnopravnosti vodi povećanju BDP-a od 6,1% do 9,6% - što je od 1,95 do 3,15 milijardi eura. Zemlje EU s najvećim perspektivama za poboljšanje rodne ravnopravnosti imaju potencijal za rast BNP-a do 12%. Usporedbe radi, poboljšanje obrazovanja povećava BNP od 2,2% - navode u HUP-u.
Dodaju kako zemlje s najboljim politikama rodne ravnopravnosti imaju i ostvaruju značajne prednosti, pa tu ističu Njemačku, Austriju, Francusku, Italiju i Belgiju, koje su Direktivu implementirale u svoje sustave i prije nego što je stupila na snagu.
Hrvatska će Direktivu primjeniti kroz izmjene Zakona o trgovačkim društvima. Iz Ministarstva pravosuđa i uprave kažu kako nakon dva ciklusa izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima kojima je omogućeno elektroničko osnivanje tvrtki, osigurana provjera osoba koje ne mogu biti članovi uprava i ograničena mogućnost osnivanja novih tvrtki osobama koje imaju dugove za poreze, doprinose ili nisu isplaćivale plaće, kreću izmjene koje bi osigurale bolju rodnu ravnopravnost.
Obaveza o 40% žena u nadzornim odborima i najmanje 33% na svim direktorskim pozicijama neće se odnositi na mala i srednja poduzeća, nego samo na trgovačka društva izlistana na burzi koja će jednom godišnje morati dostavljati podatke o rodnoj zastupljenosti u svojim upravnim odborima, a ako ne ispune tu obvezu, morat će dostaviti plan kako planiraju to ispuniti u sljedećem razdoblju.
Što nalaže Direktiva Europske unije
- Direktiva se odnosi na društva koja javno kotiraju na burzi zbog njihove ekonomske važnosti i vidljivosti, ali se kvote mogu i šire primijeniti
- Ideja je da izlistana društva u kojima će 40% neizvršnih direktora i 33% svih direktorskih položaja imati žene postave standarde za cijeli privatni sektor
- Zakonom se mora osigurati da se pri imenovanju kandidata za direktora pri odabiru između onih koji su jednako kvalificiratni prednost daje ženi
- Rodna ravnopravnost prije će se postići u NO-ima jer je u njima lakše zaposliti kvalificirane kandidate izvan društva, pa i izvan specifičnog sektora
- Jača prisutnost podzastupljenog spola (žena) u NO-ima imat će pozitivne učinke na ujednačavanje rodne ravnopravnosti na razinama uprave i drugim menadžerskim pozicijama
Od 2018. do 2022. godine udio žena u upravama kompanija na burzi kretao se od 13 do 16 posto, a u istom se razdoblju njihov udio u nadzornim odborima kretao od 21 do 23 posto. Udio zastupljenosti žena blago se povećava, ali je znatno manji od onoga koji zahtijeva Direktiva EU koja se mora implementirati do sredine 2026. godine.
Izmjene Zakona o trgovačkim društvima uvrštene su u zakonodavni plan aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, ali još nije formirana radna skupina koja će na njemu raditi piše Jutarnji list.
Manager.ba
