Sve više ljudi pita se – gdje uložiti novac. Je li je bolji izbor stan za izdavanje, garaža u prometnom dijelu grada, ili plodno zemljište? Dok se ulaganje u stanove i garaže često smatra sigurnim i dugoročnim opcijom s redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta posljednjih godina bilježe značajan rast.
Agroekonomski analitičar Žarko Galetin navodi kako je ulaganje u poljoprivredno zemljište dugoročno isplativije nego kupovina stana ili garaža. Najveći profit, kaže, donosi zemljište koje se aktivno koristi za proizvodnju. U svojoj izjavi za RTS kaže kako su posebno su isplative intenzivne kulture kao poput povrtarstva i stakleničke proizvodnje, gdje manja površina može donijeti značajnu zaradu.
Dok se ulaganje u stanove i garaže često smatra sigurnim i dugoročnim opcijom s redovnim prihodom od kirije, promet i iznajmljivanje poljoprivrednog zemljišta posljednjih godina bilježe značajan rast.
Prema riječima Žarka Galetina, ulaganje u zemljište dugoročno je isplativije od kupovine stana ili garaže, jer mu vrijednost kontinuirano raste.
- Proizvodnja na zemljištu donosi veću dobit nego izdavanje stana ili garaža - kaže Galetin.
Naglašava kako trend prodaje poljoprivrednog zemljišta radi kupovine stanova nije dobra ideja, jer se time odustaje od resursa koji ima sve veću vrijednost.
- Ako prodajete poljoprivredno zemljište kako bi kupili stan, odričete se resursa koji dugoročno ima veću vrijednost i potencijal za rast cijene - kaže.
Tržište zemljišta ispred stanova i garaža
Prema njegovim riječima, tržište zemljišta je perspektivnije od tržišta stanova i garaža, kako u pogledu prometa, tako i u krajnjoj liniji – cijeni.
- Proizvodnja na zemljištu vam donosi mnogo veću dobit nego sama kirija i zakup stana koje ćete dati u izdavanje. Mislim kako je tržište zemljišta puno perspektivnije što se tiče i prometa i u krajnjoj liniji cijene koja se može od toga postići - ocijenio je Galetin.
Intenzivna proizvodnja kao ključ za profit
Galetin ističe kako je posebno isplativo ulagati u zemljište ako se planira intenzivna proizvodnja – povrtlarstvo, staklenička i plastenična proizvodnja. Međutim, upozorava kako kupovina zemlje nema smisla ako se ona neće obrađivati:
- Zemljište donosi profit samo ako se u njega ulaže i ako se koristi za proizvodnju, a ne ako samo stoji ili se izdaje - ukazuje Galetin.
Od vinarstva do povrtlarstva – što je isplativije?
Prema posljednjim podacima, prosječno gazdinstvo u Vojvodini raspolaže s oko 13 hektara zemlje, što je blizu prosjeka Europske unije. Ipak, ključ profitabilnosti nije samo u površini već u načinu proizvodnje – intenzivni modeli kao povrtlartka i staklenička proizvodnja mogu donijeti ozbiljan profit.
- To je sasvim dovoljno za održavanje proizvodnje, ali uspjeh ovisi od modela koji se izabere. Vi imate mogućnost baviti se ekstenzivnim ratarenjem što je u principu najneisplativija proizvodnja, ali i bavite se intenzivnom proizvodnjom kao što je povrtlarstvo, staklenička proizvodnja, plastenička proizvodnja, proizvodnja pod zaštićenim uvjetimqa, proizvodnja sa zalivnim sustavima što se tiče povrtlarske proizvodnje. U toj intenzivnoj proizvodnji vi apsolutno možete zaraditi sasvim dovoljno para - kaže Galetin.
Prazna njiva ne donosi dobit – samo aktivna proizvodnja osigurava zaradu
Na pitanje u koji dio zemlje bi savjetovao ulaganje, Galetin odgovara kako je to stvar osobnih afiniteta i iskustva.
- Ne možete uvjeriti čovjeka bez iskustva u poljoprivredu kupiti zemlju umesto stana. Ali svima koji imaju volju i zanimanje za poljoprivrednu proizvodnju savjetujem opredijeliti se za kupovinu zemljišta, jer vam može donijeti ozbiljan profit ako ulažete u to isto zemljište - naglašava on.
Podsjeća kako je hrana na svjetskoj razini danas poznata kao jedan od najvažnijih ograničenih resursa.
Ukazuje kako prazna njiva ne donosi dobit i samo aktivna proizvodnja osigurava zaradu.
- Zemljištu treba pristupiti kao resursu koji donosi proizvode, a ne samo kao pasivnoj imovini koja se izdaje. Samo takav pristup donosi pravu dobit - zaključio je Galetin.
RTS | Manager.ba