Približno milijun tona kritičnih sirovina (CRM) svake godine završava u odbačenim elektroničkim uređajima u EU-u, Ujedinjenom Kraljevstvu, Švicarskoj, Islandu i Norveškoj — to je težina 100.000 natovarenih brodskih kontejnera, dovoljno kako bi se njima obavio planet duž ekvatora. 

Procjene pokazuju kako bi se količina kritičnih sirovina dostupnih u e-otpadu u EU27+4 mogla otprilike udvostručiti do 2050. godine.

Recikliranje i popravci smanjuju potražnju za kritičnim sirovinama i količinu otpada, jačaju otpornost EU-a na rizike opskrbe, otvaraju nova radna mjesta i pridonose klimatskim ciljevima.

Izvješće povodom Međunarodnog dana e-otpada

Izvješće “Outlook for Critical Raw Materials in Waste Electrical and Electronic Equipment”, koje je za Međunarodni dan e-otpada pripremio konzorcij FutuRaM (financiran od strane EU-a), naglašava kako su električni i elektronički uređaji (EEE) temelj europskog gospodarstva i svakodnevnog života.

Analiza donosi sveobuhvatne podatke o životnom ciklusu EEE proizvoda — od prodaje do kraja životnog vijeka i obrade otpada — te pokazuje kako Europa može povećati stopu povrata ovih vrijednih materijala kroz bolje prikupljanje, dizajn i recikliranje e-otpada (WEEE).

S rastućom potražnjom za kritičnim sirovinama u Europi i povećanim geopolitičkim napetostima, nova analiza donosi ključne podatke o brzom širenju i rastu vrijednosti europskog "urbanog rudnika“ — e-otpada.

Prema izvješću, odbačeni telefoni, prijenosna računala, poslužitelji, kabeli, kućanski aparati i drugi elektronički proizvodi u EU27+4 sada sadrže oko milijun tona kritičnih sirovina — metala i minerala nužnih za razvoj zelene tehnologije, digitalne infrastrukture i suvremene obrane.

To odgovara težini 100.000 standardnih kontejnera od po 20 tona – dovoljno kontejnera da formiraju prsten oko Zemlje duž ekvatora.

"Europa ovisi o trećim zemljama za više od 90 % svojih kritičnih sirovina, a neke reciklira svega 1 %. Potrebna nam je promjena načina razmišljanja o prikupljanju i obradi e-otpada. Recikliranje nije samo ekološka obveza, nego i geopolitička strategija." kaže Jessika Roswall, povjerenica EU-a za okoliš i kružno gospodarstvo

"Bez kritičnih sirovina ne možemo graditi baterije, turbine, čipove ni kabele koji pokreću zelenu i digitalnu budućnost Europe. Rudarenjem iz e-otpada umjesto iz planeta stvaramo vlastite kružne lance opskrbe." Kaže Pascal Leroy, glavni direktor WEEE Foruma

"Bosna i Hercegovina prati europske trendove, a ZEOS eko-sustav dijeli viziju najvećih operatera u Europi. Naš rad nadilazi sam proces prikupljanja otpada. Kroz obnovu uređaja, edukaciju građana i vraćanje vrijednih sirovina u sustav ostvarujemo jasne i konkretne korake prema izgradnji održivog i kružnog gospodarstva – upravo kako najbolje opisuje naš moto: Popravi, recikliraj, osnaži“, ističe Elma Babić Džihanić, pomoćnica direktora ZEOS eko-sustava.

Održivi život ne počinje velikim planovima, nego malim, promišljenim koracima: jednom donacijom, jednom popravkom, jednom odlukom da stari uređaj ne završi kao otpad. Kad e-otpad postane resurs, svi smo na dobitku. Popunite nalog na www.zeos.ba i besplatno zbrinite elektronički otpad.

ZEOS eko-sustav organizira prijevoz, preuzimanje i svu potrebnu dokumentaciju – bez troškova i komplikacija.

Inovacije u prikupljanju e-otpada u BiH: Od kućnog praga do reciklažnog centra – bez stresa i troškova

Preuzimamo s adrese sve vrste e-otpada od pravnih osoba, a iz kućanstava preuzimamo teže od 30 kg. Manje količine možete odložiti u naše kontejnere za e-otpad diljem Kantona Sarajevo ili u ZEOS reciklažna dvorišta.

Ali tu nije kraj! Putem iste platforme možete donirati i funkcionalne uređaje koje ćemo, u suradnji s humanitarnim organizacijama, proslijediti građanima u potrebi. Na taj način zajedno činimo dvostruko dobro: čuvamo okoliš i pomažemo onima kojima je to najpotrebnije.
Narudžbu možete popuniti ovdje, besplatna je.

ZEOS E-TAXI nastavak je našeg kontinuiteta inovacija i odgovornog poslovanja. Kao lider u upravljanju elektroničkim otpadom u BiH, koji održava stabilnost sustava recikliranja, ZEOS eko-sustav dosad je uveo rješenja koja ranije nisu postojala u našoj zemlji:

- ZEOStation – mjesto za prijem, popravak i donaciju uređaja
- MajZEOStor – prostor gdje uređaji dobivaju drugi život
- ZEOSHub – centar za edukaciju i promicanje kružnog gospodarstva
- ZEOS E-TAXI – naš najnoviji korak prema čišćem, modernijem i odgovornijem društvu

Poruka Međunarodnog dana e-otpada:

„Kružnost počinje kod kuće. Svaki stari telefon, kabel ili uređaj koji čuvamo umjesto da recikliramo — izgubljena je prilika za zadržavanje vrijednih resursa u optjecaju.“
— Magdalena Charytanowicz, koordinatorica IEWD-a

Najnoviji podaci (EU27+4, 2022):
- 10,7 milijuna tona e-otpada — oko 20 kg po osobi
- 29 kritičnih sirovina prisutno u e-otpadu
- 1 milijun tona kritičnih sirovina sadržano u tom toku otpada
- 54 % (5,7 mil. t) pravilno obrađeno; 46 % (5,0 mil. t) izvan propisanih tokova

Iz pravilno obrađenog otpada reciklirano je oko 400.000 tona kritičnih sirovina, uključujući:

- 162.000 t bakra
- 207.000 t aluminija
- 12.000 t silicija
- 1.000 t volframa
- 2 t paladija

Čak i unutar uređenih sustava izgubljeno je oko 100.000 tona kritičnih sirovina, ponajviše rijetkih elemenata u magnetima i fluorescentnim prahovima.

Pogled u budućnost do 2050. – više otpada, ali i više potencijala
- Ukupna količina e-otpada u EU27+4 mogla bi porasti s 10,7 mil. t (2022) na 12,5 – 19 mil. t godišnje do 2050.
- Količina kritičnih sirovina u tom otpadu porast će s 1,0 mil. t (2022) na 1,2 – 1,9 mil. t godišnje do 2050.
- Europa bi mogla reciklirati 0,9 – 1,5 mil. t kritičnih sirovina godišnje, ovisno o politici, stopi prikupljanja i učinkovitosti recikliranja.

Kružni scenarij pokazuje kako Europa može zadržati količinu otpada stabilnom (oko 10,7 mil. t) i istodobno reciklirati više od milijun tona sirovina godišnje — što znači manji pritisak na okoliš i sigurniju opskrbu metalima poput bakra, aluminija i paladija.

Gdje se nalaze kritične sirovine?
- Bakar — u kabelima i pločama
- Aluminij — u kućištima
- Plemeniti metali poput paladija i rijetkih zemnih elemenata (neodimij, disprozij, tantal, galij) — u prijenosnim računalima, ekranima, sušilicama, bušilicama, konzolama i medicinskim uređajima

Kako Europa može poboljšati oporabu:
- Više prikupljanja, manje gubitaka — omogućiti lak pristup građanima i maloprodajnim mjestima
- Dizajn za rastavljanje — standardizirani vijci, modularni dijelovi, jasne oznake materijala
- Fokus na ključne komponente — magneti, motori, ploče, kabeli
- Razvijanje kapaciteta za recikliranje u Europi — ulaganje u napredne tehnologije
- Ekonomski poticaji i zakonske mjere — učiniti recikliranje isplativim

Primjeri uspjeha: bakar i aluminij

Ovi se materijali već uspješno recikliraju u velikim količinama, dok su paladij i rijetki elementi još uvijek nedovoljno iskorišteni.
Oporaba silicija, srebra i rijetkih metala iz solarnih panela bit će ključna za europsku energetsku tranziciju.

E-otpad kao gospodarski resurs
- Nova postrojenja za recikliranje → ulaganja i zapošljavanje
- Nova radna mjesta → u prikupljanju, logistici, popravcima i preradi
- Zadržavanje vrijednosti u Europi → umjesto izvoza otpada, materijali ostaju u optjecaju

Čak i male promjene u stopama oporabe materijala poput paladija (vrijednost 25.000–30.000 USD/kg) mogu donijeti stotine milijuna eura godišnje.

Europske politike koje podupiru tranziciju:
- Zakon o kritičnim sirovinama (2024.) – cilj: 25 % godišnje potražnje pokriti recikliranjem do 2030.
- Zakon o kružnom gospodarstvu (2025.) – fokus na potražnju i ponudu sekundarnih sirovina
- Revizija WEEE Direktive (2026.) – stroža pravila o prikupljanju i izvješćivanju
- FutuRaM Urban Mine Platforma (2025.) – otvorena baza podataka o dostupnosti CRM-ova u otpadu
- "Urban mining više nije koncept — to je poslovna prilika“, kaže Giulia Iattoni iz UNITAR-a.

Ključni podaci:

- 10,7 mil. t e-otpada u 2022. (~20 kg po osobi)
- 29 kritičnih sirovina, 1,0 mil. t ukupno ugrađenih
- 54 % pravilno obrađeno; 46 % izvan kontroliranih tokova
- 400.000 t reciklirano iz pravilno obrađenog otpada
- Do 2050.: 12,5–19 mil. t otpada, 1,2–1,9 mil. t CRM-a, 0,9–1,5 mil. t recikliranih

O projektu FutuRaM

FutuRaM (Future Availability of Secondary Raw Materials) projekt je financiran kroz program Horizon Europe, koji razvija baze znanja o sekundarnim sirovinama iz različitih tokova otpada.

Više na: www.internationalewasteday.com

PR | Manager.ba