Od 243,2 milijuna KM prihoda koje su ostvarile kladionice najviše financijske koristi imala je – država. 

Iako se klađenje i igre na sreću u javnosti smatraju jednim od najprofitabilnijih poslova u našoj državi, javno se ipak dovoljno glasno ne postavlja pitanje tko od te djelatnosti najviše profitira: kladionice ili država.

Analizom podataka, koji su javno dostupni na Dun & Bradstreet d.o.o. Sarajevo, dođe se do zaključka kako je evidentno da je upravo država ta koja od industrije igara na sreću uzima najveći dio kolača.

Službeni podaci bilježe kako su u 2022. godini kladionice koje posluju na tržištu igara na sreću Federacije BiH zaprimile ukupno 1,72 milijardi KM uplata u različitim igrama na sreću te u isto vrijeme isplatile ukupno 1,49 milijardi KM dobitaka.

Uzimajući u obzir zaprimljene uplate te isplaćene dobitke, kao i prihode po ostalim osnovama, ukupan bruto prihod svih kladionica u Federaciji BiH u 2022. godini iznosio je 243,2 milijuna KM.

Od 243,2 milijuna KM prihoda koje su ostvarile kladionice najviše finanscijske koristi imala je – država.

Naime, po osnovu različitih davanja kladionice su u proračun uplatile preko 92 milijuna KM, više od 37% svog ukupnog bruto prihoda. Njihova dobit je iznosila 80,6 milijuna KM.

Za doprinose za PIO/MIO uplaćeno je 13,5 milijuna KM, za zdravstveno osiguranje 9,6 milijuna KM, za osiguranje od nezaposlenosti 1,2 milijuna KM, za poreze na dohotke gotovo 26 milijuna KM, po osnovu naknade za priređivanje uplaćena su 24,4 milijuna KM, poreza na dobit uplaćeno je 7,5 milijuna KM, a po osnovu ostalih vrsta javnih prihoda u proračun je uplaćeno 10,2 milijuna KM.

Po službenim podacima u Federaciji BiH u 2022. godini bilo je registrirano 13 priređivača igara na sreću, s tim da je Sportska kladionica Millennium iz Mostara ugašena i umjesto nje registrirana je kladionica VIP Betting d.o.o.

Ukupan broj poslovnica svih kladionica u 2022. godini iznosio je 2.048, dok je ukupan broj radnika direktno zaposlenih u ovoj industriji u 2022. godini bio 4.930.

Troškovi poslovanja priređivača igara na sreću iznosili su ukupno 70,5 miliona maraka, dok je ukupna dobit svih priređivača iznosila 80,6 miliona KM, odnosno, u prosjeku 6,2 miliona maraka dobiti po priređivaču.

Zanimljiv je i trend pada broja poslovnica.

Tako je u 2016. godini na tržištu Federacije BiH bilo evidentirano 2.516 poslovnica, dok je u 2022. bilo 2.048, odnosno 468 poslovnica manje nego prije šest godina.

I dok uplate u igrama na sreću rastu, a broj poslovnica je u padu, čini se kako je sigurno samo jedno: država će uvijek naći način da uzme svoj dio kolača. 

Akta / Manager.ba