Kuglica sladoleda u Beogradu doseže 250 dinara (nešto više od 2 eura), što je u odnosu na prošlo ljeto skok od gotovo 100 dinara. Istovremeno, sladoleda se proizvodi više no ikada prije.

Uz rastuću inflaciju, rastu i cijene sladoleda s ljetnim temperaturama, te su u odnosu na prošlu godinu u ovo vrijeme u Srbiji gotovo – duple. Kuglica sladoleda sada u glavnom gradu Srbije košta između 200 i 250 dinara, što je u odnosu na prošlo ljeto skok od gotovo 100 dinara. No, isto tako sladoleda se proizvodi više no ikada prije.

Uzlet izvoza

Tome u prilog govore najnoviji podaci Privredne komore Srbije koji navode kako je u Srbiji u 2021. godini proizvodnja sladoleda iznosila 42.114 tone, prethodne godine je proizvedeno 33.818 tona, što znači da je ovaj segment konditorske industrije zabilježio skok od skoro 25%.

U Srbiji je 2019. godine proizvedeno 33.875 tona, što je više za čak 51,82 % u odnosu na 2018. godinu. Od 2018. godine se bilježi snažan trend rasta u ovoj industriji, koji je ranijih godina bio u konstantnom, ali blagom porastu, pokazuju podaci PKS-a.

Isto tako je u porastu i izvoz sladoleda, pa je tako prošle godine izvezeno 30 tisuća tona sladoleda, u vrijednosti od oko 63 milijuna eura. U 2021. godini Srbija je izvezla četverostruko više sladoleda nego 2016. godine, navode iz PKS-a. Sladoled se izvozi iz Srbije na tržišta u regiji, najviše u Bugarsku, Grčku, Ujedinjeno Kraljevstvo, BiH, Rumuniju, Poljsku, Crnu Goru, Njemačku, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku.

Ono što je zanimljivo je da je najskuplji sladoled u Srbiji upravo i najpopularniji, a to je – gelato. Talijanska poslastica koja je napravljena od mlijeka i šećera, te ima manje masnoća od standardnih sladoleda, pa zato i lakoću i svježinu ukusa, omiljeno je osvježenje na ulicama Beograda, koji se ponosi s nekoliko vrhunskih gelaterija. Jedna od njih je Bubamara, l’artigiano gelateria ili zanatska radnja gelata, gdje se sve proizvodi ručno u radnji, od najboljih sastojaka i uz puno pažnje. Ušuškani slatki kutak nalazi se u samom centru Beograda u pješačkoj zoni, te za razliku od razvikanijih gelaterija, još uvijek drži najniže cijene, uz visoke standarde kvalitete.

Bubamara je hit

Za to je zaslužan idejni tvorac i vlasnik Bubamare, Mladen Stojsavljević, koji se nakon gotovo deset godina provedenih u Italiji odlučio vratiti u rodni grad, u svoj kvart i otvoriti vlastitu gelateriju.

Iako je Bubamara otvorena u kolovozu 2019, tik prije korone i sada hara inflacija, Mladen od svojih principa ne odustaje i želi nuditi samo najbolju kvalitetu usprkos svemu.

“Sirovine su strahovito poskupjele. Mi kupujemo mlijeko i neutralno vrhnje s jedne male farme kraj Beograda i to je poskupjelo za 100 posto. Litra mlijeka je bila 60 centi, sad je 1 euro. Cijena putra je otišla gore za 80 posto. Od svih naših troškova, oko 70 posto odlazi na nabavku tih sirovina. Mi naravno ne možemo poskupiti svoj gelato za 100 posto zbog toga. Imali smo do sada u odnosu na travanj prošle godine tri povećanja cijena, svaki puta po 10 centi,” priča vlasnik Bubamare. Dodaje kako je po sadašnjim cijenama mlijeka, 1,80 eura realna cijena za malu mjericu gelata. U Bubamari je ona ipak 1,70 eura ili 200 dinara.

“Vodim se logikom da nešto želim dati i natrag svojim susjedima, gostima i zajednici u svom kvartu. Ako dođe četveročlana obitelj koja uzme srednji sladoled koji je kod nas 350 dinara ili 3 eura, znači im dugoročno taj jedan euro, koliko je kod mene jeftinije. Volio bih da ljudi kupuju djeci kvalitetan sladoled, s najboljim sastojcima, pravim mlijekom i svježim voćem, nešto što se radi novo svaki dan”, priča Mladen. Među njima je i Pavle Popović, Beograđanin koji stalno dolazi na sladoled u Bubamaru.

“Sviđa mi se ukus domaćeg sladoleda, koji je puniji, bogatiji od onog tvorničkog. Čak su i boje bolje i postojanije, ako pogledate. Pistacio i slana karamela su mi omiljeni,” kaže.

Mali proizvođači

Za Ruse koji su došli u velikom broju u Beograd, posebno je smišljen sladoled imena plombir, koji je jako popularan u Rusiji i koji se uglavnom sastoji od puno mlijeka i putra, zbog čega je i najskuplji i Bubamara ga je prva izbacila na tržište.

Gelato scena u Beogradu sastoji se od još nekoliko popularnih imena kao što su Luff, Gram i Crna Ovca koja uskoro dolazi i u Zagreb. Bubamara je međutim jedina koja se ne želi dalje širiti i želi držati niske cijene dokle god je moguće.

“Talijani po kvalitetan gelato idu gdje treba, kod nas je kultura još uvijek takva da ideš tamo gdje ti je najbliže. Želio bih to promijeniti. Istražili smo tržište i shvatili kako ima prostora za bolju kvalitetu, da je bitno da smo ušuškani, da nam ne prolazi autobus niti tramvaj, da je lokalna priča nešto što nas ispunjava zbog emocija koje dobivamo natrag,” kaže vlasnik Bubamare koji isto tako otkriva jedno staro pravilo – kad je druga gelaterija na više od 10 minuta pješke od tebe – više ti nije konkurencija. Njegova zanatska, gotovo umjetnička radnja sladoleda, jedna je od 183 firme koje se u Srbiji bave proizvodnjom sladoleda, što pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.

Iako je pandemija koronavirusa utjecala na rad ovih kompanija, brojke iz službenih financijskih izvještaja pokazuju da je cjelokupna djelatnost ostvarivala sve bolje poslovne rezultate od 2019. do 2021. godine. Tako je ukupna dobit tijekom 2019. iznosila 1,2 milijarde dinara, u 2020. godini 1,5 milijarde dinara, dok je 2021. dostigla čak 3,4 milijarde dinara.

Kada je riječ o velikim proizvođačima ledene poslastice, na listi najuspješnijih se izdvaja kompanija Frikom, koja je 2021. godine imala više od 1300 zaposlenih i ukupne prihode veće od 16,7 milijardi dinara.

Podaci PKS-a govore kako su i tvornički sladoledi poskupjeli, te su oni na štapiću porasli u prosjeku za 50 dinara u odnosu na prošlu godinu. No bez obzira na cijenu – i dalje su omiljena ljetna poslastica.

Poslovni dnevnik / Manager.ba