Novo izvješće pokazuje kako se Amerikanci suočavaju s novom epidemijom. Usamljenošću. Pogađa polovinu odraslog stanovništva i gospodarstvo stoji milijarde dolara godišnje. No nisu usamljeni samo Amerikanci. Europljani su u istom "raspoloženju". 

Što kaže Europa?

Službeni podaci Europske unije potvrđuju kako "epidemija usamljenosti" nije samo američki problem, nego i "rastući socioekonomski izazov diljem Europe, s ozbiljnim posljedicama za tržište rada i zdravstvene sustave".

Prema opsežnom istraživanju koje je proveo Zajednički istraživački centar Europske komisije oko 13 posto građana Europske unije izjavilo je kako se osjeća usamljeno većinu vremena ili stalno. Kada se tome pridodaju oni koji se osjećaju usamljeno "ponekad", taj udio raste na više od 35 posto stanovništva.

Suprotno uvriježenom stereotipu kako su sjeverne zemlje hladnije i usamljenije, podaci pokazuju drukčiju sliku. Najviše razine kronične usamljenosti, više od 20 posto, zabilježene su u zemljama istočne i južne Europe, poput Mađarske, Grčke, Bugarske i Poljske. S druge strane, najniže stope usamljenosti bilježe se u Nizozemskoj i skandinavskim zemljama.

Kao i u SAD-u, epidemija je najteže pogodila generaciju Z i milenijalce, odnosno osobe u dobi od 18 do 25 godina. U toj dobnoj skupini udio kronično usamljenih čak je dvostruko veći nego među osobama starijima od 65 godina.

Europska komisija u svojim je analizama istaknula kako usamljenost i socijalna izolacija imaju izravan negativan utjecaj na gospodarsku produktivnost. Usamljeni radnici češće mijenjaju posao, imaju nižu razinu angažiranosti na radnom mjestu i češće koriste bolovanje, što europske kompanije stoji milijarde eura godišnje zbog izgubljene produktivnosti.

Pandemija usamljenosti

Sjedinjene Američke Države bore se s epidemijom usamljenosti.

Službeno izvješće vodećeg američkog dužnosnika za javno zdravstvo, dr. Viveka Murthyja, otkriva kako se oko polovine Amerikanaca danas suočava s osjećajem usamljenosti. Murthy upozorava kako nedostatak društvenih veza može imati jednako štetan utjecaj na zdravlje pojedinca kao i pušenje desetak cigareta dnevno.

Odavno je poznato kako su ljudi društvena bića i kako izolacija ostavlja ozbiljne posljedice na organizam. Međutim, najnoviji podaci pokazuju kako je razina usamljenosti među građanima dosegnula razmjere koje gotovo predstavljaju izvanredno stanje na nacionalnoj razini. Ova "epidemija", osim što narušava zdravlje, američko gospodarstvo i zdravstveni sustav svake godine stoji milijarde dolara.

"Sada znamo kako je usamljenost uobičajen osjećaj s kojim se mnogi ljudi suočavaju. Ona je poput gladi ili žeđi, signal koji nam tijelo šalje kada mu nedostaje nešto ključno za opstanak", izjavio je dr. Murthy za The Associated Press.

"Milijuni ljudi u Americi bore se u sjeni, a to nije dobro. Zato sam izdao ovo službeno upozorenje javnosti kako bih skrenuo pozornost na problem koji prevelik broj ljudi proživljava u tišini."

Milenijalci i generacija Z najusamljenije su generacije

Izvješće je pokazalo kako su najteže pogođene mlađe generacije, odnosno osobe u dobi od 15 do 24 godine. Kod te skupine zabilježen je pad od čak 70 posto u vremenu provedenom u izravnim društvenim kontaktima tijekom 2020. godine u usporedbi s prethodna dva desetljeća.

Stručnjaci izdvajaju nekoliko ključnih čimbenika koji su milenijalce i pripadnike generacije Z pretvorili u najusamljenije generacije u povijesti.

Disfunkcionalan stambeni sustav: Visoke cijene nekretnina i loše urbanističko planiranje prisiljavaju mlade ljude na život u područjima koja ne potiču razvoj lokalne zajednice i susjedske interakcije. Izvješće navodi kako se broj jednočlanih kućanstava u SAD-u tijekom posljednjih 60 godina udvostručio.

Utjecaj društvenih mreža: Brojna znanstvena istraživanja već godinama potvrđuju izravnu povezanost između prekomjernog vremena provedenog na digitalnim platformama i pogoršanja mentalnog zdravlja.

Nasljeđe pandemije i rad od kuće: Epidemiju usamljenosti znatno je ubrzala pandemija koronavirusa koja je zatvorila škole i urede. Iako su zdravstvene mjere odavno prošlost, mnogi mladi radnici trajno su ostali u režimu rada od kuće, provodeći radne dane u izolaciji vlastitog doma.

Gospodarski i zdravstveni trošak izolacije

Dr. Murthy ističe kako je podizanje svijesti o ovom problemu ključno jer je kronična usamljenost izravno povezana s nizom ozbiljnih zdravstvenih rizika. Među njima su: kardiovaskularne bolesti i moždani udar, demencija i kognitivno propadanje, depresija, anksioznost i prerana smrt.

S poslovnog i makroekonomskog stajališta, ovaj se fenomen izravno odražava na pad produktivnosti, povećano korištenje bolovanja i goleme troškove zdravstvenog osiguranja koje snose kompanije i država.

"S obzirom na duboke posljedice koje usamljenost i izolacija ostavljaju na društvo, imamo ne samo priliku nego i obvezu u rješavanje problema socijalne povezanosti uložiti iste resurse i ulaganja koja smo usmjerili u borbu protiv pušenja, pretilosti i krize ovisnosti", zaključio je Murthy prenosi Bonitet.

Bonitet | Manager.ba