Pod imenom WATSON pokrenut je trogodišnji istraživački projekt koji okuplja 47 instituta i poduzeća iz 20 država članica EU i nekoliko zemalja izvan Unije. Na udaru su krivotvoritelji maslinovog ulja, vina, sira, mesa, ribe...

Krivotvorenje hrane globalno je rastući problem. Riječ je o milijardskoj industriji koja pogađa najrazličitije proizvode – od meda i mlijeka do vina i maslinova ulja. Prevareni nisu samo potrošači, nego i proizvođači, trgovci i cijeli prehrambeni lanac.

Prema procjenama Europske unije, šteta od takvih manipulacija iznosi između 8 i 12 milijardi eura godišnje.

Maslinovo ulje pod povećalom

Maslinovo ulje, posebno ekstra djevičansko, najčešća je meta krivotvoritelja jer je riječ o proizvodu visoke vrijednosti. Često se miješa s jeftinijim uljima ili se pogrešno označava zemlja podrijetla. Zbog toga je u Italiji, na povijesnom maslinarskom području Umbrije, pokrenut projekt analize uzoraka ulja pomoću DNA testiranja, kako bi se otkrile manipulacije. Sličnu tehnologiju razvila je i grčka biotehnološka tvrtka, nudeći DNA sustave za praćenje podrijetla hrane.

Pod imenom WATSON pokrenut je trogodišnji istraživački projekt koji okuplja 47 instituta i poduzeća iz 20 zemalja članica EU i nekoliko država izvan Unije. Koordinator je University College Dublin u Irskoj.

Cilj je uspostaviti sustav genetskog profiliranja hrane, pri čemu se podaci pohranjuju u blockchain bazu. Time bi cijeli lanac, od poljoprivrednika do trgovca i inspektora, imao uvid u vjerodostojne informacije o proizvodu.

Iako je maslinovo ulje najsimboličniji primjer, projekt se ne zaustavlja na njemu. U tijeku su pilot-istraživanja na španjolskom medu, njemačkom mesu, finskom mlijeku i žitaricama, norveškoj bijeloj ribi i portugalskom vinu. Ovi proizvodi ubrajaju se među one najčešće krivotvorene u Europi.

Tehnologija budućnosti u prehrambenom lancu

Razvijaju se različite metode – od DNA senzora i naprednih sustava snimanja do IoT uređaja (interneta stvari) koji mogu pratiti uvjete transporta i skladištenja. U vinskoj industriji, gdje krivotvorenje godišnje prouzroči štetu od čak 1,3 milijarde eura, cilj je osigurati potpunu sljedivost, od vinograda do boce.

U budućnosti bi i kupci mogli imati koristi od ovih sustava. Planira se uvođenje "prehrambene putovnice" – dovoljno je skenirati kod na ambalaži kako bi se dobio detaljan uvid u podrijetlo i put proizvoda do trgovine. Time bi povjerenje potrošača znatno poraslo, a proizvođači bi dobili snažniji alat za zaštitu kvalitete i ugleda.

Agroklub | Manager.ba