MLJEKARSTVO - VIDEO
Poljoprivreda više nije seljačka, sad treba pamet
Manager BiH 02 lipnja, 2025

U Grabik Ilovi stara mljekarska tradicija dobija moderan šmek – obitelj Simić sprema se robotizacijom muže olakšati posao i podići proizvodnju na novu razinu. 


Prnjavor važi za jednu od vodećih lokalnih zajednica po količini proizvedenog mlijeka. Među brojnim proizvođačima je i mladi Dejan Simić iz sela Grabik Ilova. Njegova priča ne počinje od jučer - prve krave u domaćinstvu Simića nabavio je još njegov djed, davne 1979. godine.

"Djed je krenuo s nekih 15-ak grla, radio sve do rata kada je obustavio, a onda su moji roditelji 2003. godine počeli s tri krave, zatim pet i evo danas smo tu", priča Dejan za Agroklub te dodaje kako nije bilo lako svih ovih godina. Svjestan je kako se bez ulaganja ne može očekivati stabilna i kvalitetna proizvodnja. Krajem 2019. godine izgradili su novi, moderan objekat.

"Danas imamo 110 grla, od čega je 55 muznih dok su ostatak telad i junice. Suvremeni objekt koji smo izgradili omogućio je bolju proizvodnju mlijeka, ali i većoj komotnosti za boravak životinja“, govori.


Ucjenjivanje cijenama

Na farmi Simić dnevno se proizvede oko 1.300 litara mlijeka, što na godišnjoj razini iznosi oko 450.000 litara. Članovi su Udruge poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske, kojea je inicijator izgradnje mljekare u Prnjavoru.

"Potrebna je jedna takva domaća mljekara, jer tu dominiraju strane i ucjenjuju nas sa cijenom. Niko ne pita jesmo li imali lošu ili dobro godinu. Odredi nam se cijena mlijeka i po tome isplaćuju, a na nama je odlučiti pristati na to ili ne", govori Dejan.

 


Slijedi robotizacija muže

Bez ulaganja nema opstanka u mljekarstvu, poručuje Dejan, naglašavajući kako bez potpora ne bi opstali. Imaju poticaj po svakoj litri mlijeka, a tu je i potpora za kapitalne investicije, mehanizaciju i objekte.

"Ove godine u planu nam je robotizacija muže, nabaviti robot, olakšati sebi posao, ali i veću proizvodnju mlijeka. Planiramo ići na 70 muznih grla sa robotizacijom", otkriva Dejan, koji sa ocem obrađuje oko 70 hektara zemlje, od čega je 35 hektara pod kukuruzom.

Za sada nema planova o većem širenju, jer manjak radne snage, zaključuje - sve diktira.


Manager.ba

Povezani članci

1

2

Video
Prof. dr. Alena Huseinbegović
Obrazovati kadar koji će se moći zaposliti
SANDRO ZOVKO
Zašto je BiH odlično mjesto za život i poslovanje
IMAM IDEJU
Kako Caritas pomaže osjetljivim i ranjivijim osobama pri pronalasku posla