Objavljeni su rezultati natječaja za idejno arhitektonsko rješenje stambeno-poslovne zgrade na mjestu stare zgrade i robne kuće Razvitak u Mostaru. Na natječaj su prijavljena rješenja iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije. 

Cilj je bio pronaći rješenje kojim će se pokrenuti urbana regeneracija, donijeti energija gradskom jezgru te uspostaviti sklad između suvremenog i bogatog kulturno-povijesnog naslijeđa. Zadatak je bio osmisliti prostor kojim se objedinjuje stanovanje, poslovanje, trgovina, javne površine i zelenilo, a kako bi sve istovremeno bilo funkcionalno, održivo i kontekstualno osjetljivo.

Zgrada Razvitak izgrađena je početkom 1970-ih godina u središtu Mostara i bila je jedna od najreprezentativnijih građevina u ovom gradu. U njoj su bili robna kuća i stanovi. Projektirao ju je arhitekta Ante Paljaga, a bila je prepoznatljiva po tome što su na fasadi same robne kuće bili motivi sa stećaka. Do rata je bila jedan od simbola socijalističkog modernizma. U ratu je u cjelosti uništena.

"Jedan od ključnih izazova bio je zadržavanje i reinterpretacija elemenata postojeće zgrade - posebno prepoznatljivih betonskih reljefa s motivima stećaka koji su sastavni dio kolektivnog identiteta grada. Važan aspekt činila je obrada parternog prostora kao aktivne javne površine u neposrednom kontaktu s ključnim urbanim tokovima, poput Fejićeve ulice i Starog grada", obrazloženo je.

Iz tvrtke MoNet Group, investitora projekta vrijednog 100 milijuna KM, poručili su kako im je zadovoljstvo podijeliti rezultate arhitektonskog natječaja za projekat od njima posebnog značaja. Podsjetili su kako je Asocijacija arhitekata Bosne i Hercegovine (AABiH) vodila čitav proces kao raspisivač i provoditelj natječaja.

"Otvorili smo vrata novim vizijama jedne od najvažnijih lokacija u Mostaru", dodaju.

Rješenje sarajevskog studija Arkus

Kao prvorangirano proglašeno je rješenje sarajevskog studija Arkus, čiji su autori Mehmed Mesihović, Dina Mesihović, Nives Mašić, Karim Chalal i Ko Oono.

"Snažno i jasno oblikovno rješenje kojim se gradi suvremeni identitet građevine dok se istovremeno referira na lokalni kontekst, kroz suptilne reinterpretacije tradicionalnih arhitektonskih elemenata. Kameni zid partera, sa zaobljenim kutovima, elegantno odjeljuje kompleks od ulice i uvodi posjetitelja u unutarnji svijet kompleksa. Monumentalna prva tri kata obložena kamenom, s nasumično raspoređenim kvadratnim otvorima, uvode ritam i osjećaj graviteta dok stambeni dijelovi nude slojevitu strukturu s perforiranim panelima inspiranim mušepcima", objašnjeno je.

Uvođenje zelenih krovova, detaljno planiranih zelenih površina u parteru, kao i otvorenost i fluidnost prostora dodatno doprinose njegovom kvalitetu.

"Istina je kako poslovni toranj, koji se oblikovno odvaja od ostatka kompozicije, dijelom odstupa od postavljene ideje, ali taj nedostatak ne umanjuje opću vrijednost rada. On se pokazao kao najfleksibilniji za buduće preinake u skladu s urbanističkim promjenama. Ovaj rad je prepoznat kao najkompleksnije i najkompletnije idejno rješenje koje na sofisticiran način balansira između estetike, funkcionalnosti, konteksta i buduće izvodljivosti", dodaje se.

Rješenje zagrebačkog studija Tubus

Drugorangirano rješenje je ono zagrebačkog studija Tubus, čiji su autori Otto Barić, Vjeran Lokošek, Jelena Lužić i Frano Marinović.

"Rad koji se ističe jakim grafičkim izrazom, konceptualnom jasnoćom i uvjerljivim volumenom građevine. Poseban kvalitet rada leži u uspješnoj razradi dispozicija svih etaža, s naglaskom na logičan vertikalni razvoj i plansku racionalnost prostora. Arhitektonsko oblikovanje pokazuje visoku razinu koherentnosti između funkcionalnog rasporeda i izražene estetike", istaknuto je.

Povjerenstvo cijeni i diskretnu integraciju reljefnih elemenata postojeće zgrade u novu strukturu, što je urađeno bez pretenzije i s osjećajem za mjeru.

"Ipak, određena pitanja u vezi s uklapanjem tornja u širi kontekst ostaju otvorena. U pogledu arhitektonskog kvaliteta, kontekstualne osjetljivosti i potencijala za adaptaciju u skladu s urbanističkim promjenama, rad zaslužuje visoku ocjenu i priznanje", dodaju.

Trećerangirano rješenje je ono iza kojeg stoje Alija Ćato i Amra Prevljak.

Stručno povjerenstvo činili su inženjer arhitekture Mirza Hulusić koji je bio predsjednik, inženjer arhitekture Mirza Šahović, diplomirani ekonomista Nezir Čahtarević, inženjer arhitekture Nusret Mujagić i inženjer arhitekture Fikret Hrnjica.

Kako bi konačno rješenje bilo u skladu s novim urbanističkim pravilima koja su stupila na snagu tijekom trajanja natječaja, sve nagrađene ideje će biti dodatno dorađene, posebno u pogledu visine građevine i ukupne površine. Odabrani radovi su već pokazali visoku razinu fleksibilnosti i potencijala za prilagodbu.

Planirano je izgradnju početi u prvoj polovici sljedeće godine.

Manager.ba