MIĆO MIĆIĆ
Kako smo Bijeljinu doveli na listu Financial Timesa
Manager.ba/Biznisinfo.ba BiH 11 svibnja, 2018
 

Ugledni „Financial Times“ je na svojoj listi destinacija koje preporučuje za poslovanje u Evropi Bijeljinu uvrstio na drugo mjesto od deset malih evropskih gradova najisplativijih za poslovanje u 2018./2019. godini.

– Uvrštavanje na listu najuspješnijih evropskih gradova za biznis je potvrda da su stalni napori Gradske uprave da pojednostavi procedure za pokretanje poslovanja i stvori uslove za privlačenje investicija prepoznati i van granica Bosne i Hercegovine, odnosno ovog regiona. Istovremeno, ovo je dobra promocija Bijeljine, Republike Srpske kao i BiH u cjelini. Sistemski pristup gradske uprave Grada Bijeljina u izgradnji povoljnog poslovnog okruženja potvrđen je 2015. godine ispunjavanjem zahtjevnih kriterijuma i uslova za dobijanje BFC certifikata, koji se sve više prepoznaje od strane investitora kao standard za lokalne zajednice naklonjene poslovnom sektoru. Realno je očekivati da će se u narednom periodu pojačati interes investitora za ulaganje u naš Grad – kazao je u februaru ove godine gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Nekoliko mjeseci kasnije, prvi efekti napornog rada na privlačenju investitora i poboljšanju poslovnog okruženja već su vidljivi.

Parcele u industrijskim zonama su prodane, privredne i diplomatske delegacije iz evropskih zemalja sve češće dolaze u Bijeljinu kako bi razmotrili mogućnost ulaganja, a bijeljinske firme sve više izvoze, proširuju poslovanje  i zapošljavaju sve više radnika, čak i u onim oblastima koje do juče u ovom kraju nisu ni postojale.

– Interes stranih investitora porastao je nakon što je Bijeljina dobila Certifikat za povoljno poslovno okruženje (BFC SEE Certifikat), a naročito nakon što se našla na listi uglednog Financial Timesa kao jedan od top deset malih gradova najisplativijih za ulaganje u Evropi. Sutra imamo sastanak sa privrednom komorom Njemačke, a prije nekoliko dana tu su bile i delegacije austrijskih i italijanskih investitora koji u Bijeljini žele da otvore pogon u kojem će proizvoditi za automobilsku industriju – kaže za BiznisInfo gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Gradska administracija nije imala puno poteškoća pri ispunjavanju zahtjeva za sticanje certifikata za povoljno poslovno okruženje. Na ideju da dobiju i zvaničnu potvrdu da su sredina koja ohrabruje poslovanje i ulaganje, došli su kada su vidjeli koliko je poslovno okruženje Prijedora napredovalo tokom dobijanja BFC certifikata. Grad je trenutno u fazi BFC recertifikacije i očekuje da uspješno završi ovaj proces potvrdom BFC certifikata do kraja jula ove godine.

– Mi smo dosta stvari već efikasno radili, ali nam je proces certificiranja pomogao da nas usmjeri u kom pravcu dalje da idemo. Naročito kako da razvijamo industrijske zone, kako da sa njima upravljamo, te kako da ih promovišemo potencijalnim investitorima i na privrednim forumima – kaže Mićić.

Upravo u industrijske zone se najviše ulagalo. U prethodnim godinama u njihov razvoj uloženo je preko 1,5 milion KM. Svi infrastrukturni radovi su završeni.

– Doveli smo struju, vodu, napravili puteve, izvršili parcelaciju i prodali parcele po cijeni od 10 KM po kvadratu što je cijena koja nam je omogućila da pokrijemo svoje troškove. Tako da smo mi uloženo već vratili, a prava korist nastaje onda kada firme koje su počele sa radom, odnosno izgradnjom poslovnih objekata, zaposle radnike – kaže Mićić.

Placevi u industrijskim zonama su prodavani uz otplatu na 60 rata, bez kamate, uz uslov da se privede namjeni za tih 5 godina. A namjena je bila široka. Kako bi maksimalno izašli u susret zahtjevima privrednika, Bijeljina je i regulacioni plan prilagodila upravo njihovim potrebama.

– Kad smo napravili industrijsku zonu pitali smo privrednike šta žele raditi i koliko im prostora treba. Na bazi njihovih odgovora donesen je regulacioni plan. Tako da smo, što se tiče namjene i površine zemljišta, izašli u susret investitorima. Imamo četiri industrijske zone od kojih su tri u funkciji. Jedna od njih je stara zona formirana još prije rata i u njoj se nalaze pogoni Save, Orla, Elvaca i drugih preduzeća. Industrijska zona 3 napravljena je prije nekoliko godina i u njoj posluje 15 firmi, a sve parcele su prodate. U zoni 2 svi infrastrukturni radovi su završeni, a svih 25 parcela je prodato. Nekoliko objekata se već gradi, a jedan je već počeo sa radom. Radi se o firmi koja proizvodi inoks stolariju i bravariju. Ova zona je trenutno najtraženija. Industrijska zona 4 još uvijek nije privedena namjeni, a u njoj je pored parcela za investitore predviđen i prostor za novu željezničku stanicu ukoliko do njenog pokretanja dođe – kaže Mićić.

Osim ulaganja u industrijske zone, za investitore koji se odluče ulagati u Bijeljinu Grad je osigurao i brojne pogodnosti.

Jedna od njih odnosi se na plaćanje prilikom pretvaranja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Od takse koja se plaća u tu svrhu, 30 posto ide državi, a 70 posto Gradu, no Grad svoj dio vraća kroz uređenje zemljišta: prilikom dobijanja građevinske dozvole to uračuna u trošak tako da je za investitore pretvaranje faktički besplatno.

Gradska uprava uvela je i novu poziciju – stručnjak za lokalani ekonomski razvoj –  osobe koja radi samo sa firmama koje započinju svoje poslovanje. Kad god se pojavi zainteresovani investitor, ovdje dobija svu potrebu pomoć. To je prava pomoć svakom investitoru, a ujedno to je i praktična primjena svega onoga što podrazumijeva certifikat za povoljno poslovno okruženje.

Sve dozvole potrebne za poslovanje, investitor dobije u roku od 3 dana.

– Kroz proces sticanja BFC certifikata, Grad je uspostavio i Odsjek za lokalni ekonomski razvoj i evropske integracije koji se u praksi pokazao kao jedan od najboljih u BiH. Do sada je kroz ovaj Odsjek obezbijeđeno preko 1,15 miliona KM za projekte putem raznih donatora. Naš LER je u vrhu po efikasnosti i služi i ostalim gradovima u BiH kao primjer dobre prakse – kaže Mićić.

Grad je uspostavio i Privredni savjet, a dobro je razvijeno i javno-privatno partnerstvo. Kroz različite projekte radi se i na prekvalifikaciji s obzirom na to da i Bijeljina dijeli problem ostalih sredina u BiH – nedostatak kvalifikovane radne snage. U saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada u školama je otvoreno odjeljenje stolara što je direktna pomoć privredi, jer je to urađeno na osnovu iskazane njihove potrebe za ovim profilom. Dvije CNC mašine kupljene su i date školama na korištenje kako bi se učenici na njima mogli obučavati.

– Osnovali smo Agrarni fond kao i Agenciju za mala i srednja preduzeća koji pružaju tehničku i finansijsku podršku poslovnoj zajednici. Imamo i posebne fondove za pružanje podrške ženama preduzetnicama. Između ostalog, finansiramo privrednicima  uvođenje ISO standarda kao i razne vidove obuka – kaže Mićić.

Preko gradskog Agrarnog fonda, Grad daje podsticaje za organizovan otkup povrća i voća, za razvoj stočarstva, razvoj plasteničke proizvodnje i sistema za navodnjavanje, podizanje novih zasada voća, regresira se proljetna sjetva… Učestvujemo u realizaciji više projekata posvećenih afirmaciji domaće proizvodnje.

Zahvaljujući tome, ali i tradicionalnom preduzetničkom duhu koji se u Bijeljini osjeti na svakom koraku, semberski privrednici prilagodili su se potrebama tržišta i ostvaruju izuzetne rezultate i u oblastima koje ranije nisu bile prisutne u Bijeljini.

– Semberija je najveća žitnica u Bosni i Hercegovini, tako da je tradicionalno ovdje poljoprivreda najzastupljenija. No, Bijeljina je uhvatila priključak i sa sve razvijenijom drvnom industrijom. Iako ravničarski kraj bez šumskog bogatstva, u Bijeljini su se razvile i osnažile brojne kompanije koje se bave preradom drveta. Među njima je veći broj izvoznika. Svaka od njih zapošljava stotine radnika. Da spomenem samo neke od njih kao što je Mega drvo, Raševići, Erić – M, koji izvoze gotovo cjelokupnu proizvodnju. Tu je i Steko (Steco centar) – firma koja se bavi izgradnjom montažnih drvenih objekata i ima godišnji izvoz vrijedan 20 miliona evra – kaže načelnik Mićić.

Razvijena je i laka metalska industrija. Najveće firme su Orao i Elvaco. Orao radi remont avionskih i helikopterskih motora, za sada za Srbiju, ali se vode pregovori i sa partnerima iz Rusije. Koliko je remont jednog motora zahtjevan posao govori činjenica da se tokom remonta mora rasklopiti 10.000 dijelova koji se moraju remontovati i vratiti na isto mjesto. Jedan remont košta nekoliko miliona KM. I to se sve radi ovdje u bijeljinskom Orlu.

Pored Orla, radi se dosta i u Elvacu koji proizvodi rezervoare za tečna goriva. Sva proizvodnja odlazi poznatom kupcu u Roterdamu.

Jedna od najznačajnijih stranih investicija je i njemački Pass koji je nedavno otvorio i svoj novi pogon sa 200 radnika u kojem rade za vodeće svjetske proizvođače u autoindustriji kao što su Mercedes, Peugeot, BMW i drugi.

 – Bijeljina je jedan od rijetkih gradova koji je imao sreću da posljednjih godina dobije jedan dio stanovnika, a najveće prirodno bogatstvo su upravo ljudi. Poduzetnički duh tradicionalno je razvijen u ovom kraju: Bijeljina na oko 115.000 stanovnika ima 1000 privrednih društava i 1.800 registrovanih preduzetnika. Na nedavno održanom Biznis forumu zaključeno je kako je privredni potencijal Bijeljine veći od potencijala Banja Luke – kaže Mićić.

A da bi privreda bijeljinskog kraja bila još razvijenija, nedostaje još podrška sa viših nivoa vlasti. Gradska vlast čini sve što može kako bi olakšala poslovanje i privukla nove investicije, no postoje određeni segmenti koji nisu u njenoj nadležnosti.

– Prije nekoliko godina u Bijeljini je boravio najveći njemački poljoprivredni proizvođač. Razmatrao je ulaganje u ovoj regiji i u najužem izboru ostali su Bijeljina i Šabac. Dugo smo pregovarali i investitoru smo ponudili sve što smo mogli – zemlju u industrijskoj zoni, infrastrukturu, povoljne uslove finansiranja… No, na kraju je odustao od Bijeljine i investiciju usmjerio u Šabac. Iza njih je stala država koja je ponudila poticaje za zapošljavanje koje mi nismo imali, a koji su investitoru bili vrlo značajni s obzirom da je riječ o zapošljavanju četverocifrenog broja radnika – zaključuje Mićić.

Međutim, Gradska administracija će i dalje nastaviti da bude istinski servis poslovnoj zajednici i građanima istovremeno služeći kao dobar primjer kako se u sinergiji javnog i privatnog sektora te svih ostalih mogu intenzivirati aktivnosti lokalnog ekonomskog razvoja na dobrobit svih.

Povezani članci

1