"Neke općine i gradovi već rade na tome i razvoj specifičnih oblika turizma u smjeru održivosti potencijala ali i odredišta u cjelini je sigurno potencijal koji će dati rezultate. Nema sumnje kako će one sredine koje imaju takvu viziju dobiti impuls za daljnji ekonomski razvoj." 

Federalna ministrica turizma i okoliša Nasiha Pozder u razgovoru za Klix.ba govorila je o intenzivnom razvoju turizma u našoj zemlji, njegovim dobrobitima i opsnostima te o naporima na zaštiti okoliša.

Je li razvoj turizma više zasluga vlasti ili napora turističkih radnika ili, pak, same činjenice kako zemlja svojim prirodnim i kulturno-historijskim bogatstvom privlači veliki broj turista?

Turisti prepoznaju Bosnu i Hercegovinu kao zanimljivo odredište zbog njene prirode, kulturno-povjesnog naslijeđa, spoja tradicije i suvremenog, ali i jedne vrste tajanstvenosti koju smo zadržali kao odredište koja se tek otkriva. Činjenica je kako nam se turizam do sada uglavnom "dešavao", a želja i cilj su upravljati turizmom u skladu s najboljim praksama i inovacijama koje moramo pratiti. Podsjetit ću kako smo prošle godine po prvi put usvojili Strategiju razvoja turizma 2022. – 2027. i na njenim osnovama kreiramo daljnji razvoj.

Rekordni brojevi su naravno povezani s naporom turističkih radnika, ali i s većim ulaganjima i od strane vlasti, kao i s razvojem infrastrukture te većim angažmanom privatnog poduzetništva u turizmu. Mislim kako smo upravo na raskrsnici na kojoj se možemo odrediti i prepoznati turizam kao djelatnost s jednim od najvećih potencijala za našu ekonomiju i jasno je kako, ako povećamo sredstva za turizam, ona će nam se višestruko vratiti. 

Turizam je sigurno kohezivni faktor za čitavo društvo i važan je kao primjer kako ovo društvo i ova država mogu biti uspješni, ali je istovremeno uspješan turizam i svojevrsna reklama države kao sigurne i stabilne i to je ono što nam treba i na putu ka EU. Sigurna sam kako će u godinama koje dolaze naš turizam biti jači od politike podjela. To je naša prilika i svi zajedno je moramo zgrabiti.

Kolika je prosječna godišnja potrošnja entitetskih vlasti na razvoj turizma i na što se taj novac konkretno troši?

Mi smo ove godine imali četiri milijuna za turizam u federalnom proračunu. Novac je dodijeljen putem javnog poziva. Prošle godine taj proračun je bio dva milijuna, duplo manji. Za 2024. smo se bolje pripremili, javni poziv i programe napravili nakon konzultacija s ljudima s terena koji žive turizam i sa strukom, a u skladu sa spomenutom Strategijom razvoja turizma. Za ovu godinu smo imali dva milijuna KM za sufinanciranje tekućih transfera, a prvi put smo imali i dva milijuna KM za kapitalne projekte. Imamo projekte za međunarodne i domaće turističko-ugostiteljske manifestacije, program potpore konkurentnosti turističke i ugostiteljske djelatnosti kroz sufinanciranje specifičnog turizma – ruralnog i autohtonih ugostiteljskih djelatnosti u gradovima i u selima, sufinanciranje promotivnog materijala iz oblasti turizma kroz brendiranje, gdje je moguće uključiti i bloggere, influensere te sufinanciranje video promocije i brendiranje turizma Federacije.

Također, prvi put smo uključili i nevladine organizacije, a u kapitalnom transferu bilo je prostora i za nabavku opreme, potporu projektima u funkciji razvoja održivog turizma, na destinacijama od šireg prirodnog i kulturno-povjesnog značaja za Federaciju BiH. Postoji prostor poboljšati i način prijave, posebno ovaj formalni dio, ali ono što je meni važan pokazatelj je iskazani interes kroz preko 550 prijava. Neke prve preliminarne analize govore kako je potražnja preko 20 milijuna KM za sufinanciranje i zahvaljujući ovim podacima ćemo planirati proračun za narednu godinu.

Postoji i program od milijun KM za sufinanciranje projekata iz turističko-ugostiteljskog sektora putem kreditne linije Razvojne banke Federacije BiH. Sva spomenuta sredstva su i dalje nedovoljna, s obzirom na trendove i rast koje imamo u turizmu. Ta sredstva moraju biti veća u 2025.

Kako se boriti protiv jednog od najznačajnijih problema u turizmu, a to je neprijavljivanje turista?

Neprijavljivanje gostiju, to crno tržište, zaista je problem s kojim se moramo suočiti i sustavno ga rješavati. S jedne strane, potkapacitiranost inspekcija na terenu je problem na kojem se godinama nije radilo pa je činjenica kako, nažalost, nemamo dovoljan broj inspektora i to smo već adresirali kao nešto što je nužno riješiti. S druge strane, zbog zajedničke nadležnosti između Federacije i kantona u turizmu postoji problem objedinjavanja sustava prijavljivanja gostiju što bi svima pomoglo. Nažalost, dio politike često ne razmišlja tako te mi pokušavamo unutar postojećeg stanja i mogućnosti i ovdje napraviti iskorak. Naš prioritet u ovom polju je digitalizacija, odnosno primjena sustava za prijavu i odjavu gostiju, nešto poput eVisitor sistema koji u zemljama okruženja daje odlične rezultate.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma upravo provodi javnu nabavku za digitalizaciju i unaprijeđenje sustava prijavljivanja gostiju, ali i praćenja njihovih dolazaka i boravka na području FBiH. Očekivani rezultati ovog projekta uključuju digitalizaciju statističkih podataka u turizmu, poboljšanu kontrolu prijave i odjave turista na svim administrativnim razinama, omogućavanje sveobuhvatne turističke statistike u cijeloj Federaciji, povećanje broja turista i naplaćenih boravišnih taksi, te olakšano donošenje strateških odluka i planiranje u turizmu. Ove godine ćemo raditi prvu fazu a nadam se kako ćemo to nastaviti tijekom 2025. Kamo sreće to uvezati na prostoru cijele države, jer bi tako imali efikasne alate razvijati naš turizam. A to je jedini pravi put i na njemu ćemo inzistirati.

Prate se opasnosti prekobrojnog turizma

Prijeti li Sarajevu i Mostaru opasnost od pogoršanje kvalitete života lokalnog stanovništva zbog prevelikog broja turista?

Mi smo nedavno objavili turistički barometar za drugi kvartal ove godine. Ti brojevi su impozantni. U lipnju skoro 30% više turista i noćenja u Federaciji. I s pravom pitate o mogućoj zagušenosti gradova, prvenstveno Sarajeva i Mostara. U budućnosti vjerujem kako će ti brojevi biti još veći i masovnost, prekomjernost posjeta pojedinim odredištima će predstavljati problem za lokalno stanovništvo ako se ne bude planski upravljalo destinacijama. Postoje rješenja koja su u skladu s principima održivog turizma, ali i ta rješenja zahtijevaju koordinaciju svih razina vlasti. Regulacija broja posjeta ili tura tijekom sezone, kao i ograničavanje ulazaka na pojedina mjesta kontroliranom prodajom broja ulaznica u sezoni, kada je to potrebno, odnosno kada je potražnja nadmašuje kapacitet ponude u odredištu su samo neki od načina.

I Sarajevo i Mostar imaju fantastične pretpostavke biti među najpoželjnijim odredištima u ovom dijelu Europe i vjerujem kako ćemo zajedno s lokalnim i kantonalnim vlastima s projektima i programima doprinijeti da turisti uživaju u njima bez značajnijeg opterećenja za ljude koji tu žive. Istovremeno, disperzija ponude i ture koje bi uključivale više lokacija i mjesta, gradova, otkrile bi posjetiteljima Sarajeva i Mostara i manje posjećena a vrlo vrijedna odredišta koja BiH ima.

Trebaju li općine i gradovi razmotriti razvoj specifičnig oblika turizma, a ne istovremeno razvijati sve oblike turizma?

Mi smo to uočili kao priliku te smo u jednom od programa koji su bili u našem javnom pozivu i potencirali specifičnost destinacije. U razgovoru s ljudima na terenu koji rade i žive od turizma često sam mogla čuti kako se potražnja za selektivnim oblicima turizma povećava iz godine u godinu. S vremenom bi ovi oblici mogli preuzeti primat u vrsti ponude koju nudi određeno turističko odredište. Neke općine i gradovi već rade na tome i razvoj specifičnih oblika turizma u smjeru održivosti potencijala ali i odredišta u cjelini je sigurno potencijal koji će dati rezultate. Nema sumnje kako će one sredine koje imaju takvu viziju dobiti impuls za daljnji ekonomski razvoj.

Šta će biti prioriteti vlasti FBiH u razvoju turizma?

Mi smo Strategijom razvoja do 2027. godine dobili kvalitetan dokument koji je zasnovan na pažljivo provedenom istraživanju stranih tržišta, međunarodnih trendova i aktuelnih profila klijenata. Vodeći se Strategijom ali i indeksom konkurentnosti turizma i putovanja Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), te preporukama proizašlim iz ranije provedenih procjena baziramo i programe za sufinaciranje ali i planove za unapređenje legislative u ovoj oblasti. Želimo kvalitet, održivost i jedinstvenost naših turističkih proizvoda staviti u prvi plan i tako biti što bolji. To zahtijeva posvećenost, inovativnost i kontinuiranu suradnju između svih uključenih strana – od lokalnih zajednica i vlasti, do turističkih agencija i pružatelja usluga. U skladu sa Strategijom definirani su prioriteti za realizaciju strateškog cilja koji predstavlja ubrzan rast i razvoj sektora turizma, a to su: razvoj turističkih proizvoda, razvoj destinacijskog marketinga, razvoj ljudskih resursa i unapređenje poticajnog okruženja za razvoj održivog turizma. Zakoni koji će biti komunicirani i provedivi na odgovarajući način, uspostava optimalnog sustava prijave gostiju i zaustavljanje nelojalne konkurencije u turizmu, ojačavanje i prilagođavanje obrazovnog sustava kako bismo osigurali kvalitetnu radnu snagu ali i potpora zadržavanju educirane i kvalitetne radne snage u našoj zemlji, samo su neki od prioriteta na kojima već sada radimo.

Turizam i čist okoliš moraju ići ruku pod ruku

Dobar turizam podrazumijeva i čist okoliš. Stručnjaci tvrde kako reciklaža nije dovoljna, odnosno kako je rješenje u samom smanjenju količine otpada. Što vi kako resorna ministrica radite na smanjenju količine otpada?

Turizam i čist okoliš moraju ići ruku pod ruku, a to je često vrlo izazovno. Kada je u pitanju otpad, važno je reći kako je FBiH posljednji Plan upravljanja otpadom izradila davne 2012. godine i to za razdoblje 2012. - 2017. godine. Dakle, mi smo godinama bez konkretnih smjernica i odluka. Ove godine smo osigurali sredstva u proračunu i u partnerstvu s UNDP u ovom trenutku se završava procedura javne nabavke za odabir izrađivača ovog važnog dokumenta. Federalni plan upravljanja otpadom će nam, skupa sa Strategijom zaštite okoliša koju smo usvojili krajem prošle godine i novim Zakonom o upravljanju otpadom na kojem se već uveliko radi u suradnji s kantonima, dati jasne smjernice za ulaganja u ovu oblast i rješavanja nagomilanih pitanja u njoj.

Vrlo važno je ove dokumente usuglasiti s kantonima, gradovima i općinama, jer su pitanja lokacija i načina zbrinjavanja otpada i svega onog što prati ovu oblast također zajednička nadležnost. Samo za potporu u oblasti upravljanja otpadom u 2024. godini izdvojili smo oko tri milijuna KM, a u skladu s Akcijskim planom Strategije okoliša. Po zahtjevima i potrebama s terena to je daleko od dovoljnog jer se godinama ovo pitanje zanemarivalo, nije se radilo dovoljno ni na razdvajanju, recikliranju, smanjenju proizvodnje, ali ni na sankcijama i edukaciji. Mi moramo naučiti upravljati otpadom. Još uvijek je to vrlo ozbiljan problem, često izazovan i za okoliš, a posebno po zdravlje ljudi, te naši programi potpore upravo targetiraju sanacije, zatvaranje nelegalnih i izgradnju pratećih sadržaja prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja otpada. Do finalizacije novog zakona uradili smo izmjene i dopune Zakona o upravljanju otpadom i po skraćenom postupku skoro jednoglasno u oba doma Federalnog parlamenta ih usvojili. Ove izmjene se odnose na dva važna pitanja – pitanje rješavanja odlagališta u općinama i gradovima i operativnog djelovanja inspekcije na terenu, te kaznenih odredbi za posebne kategorije otpada poput guma, ulja i slično.

Okoliš je najbolji primjer koliko nam trebaju europska pravila i propisi

Kada smo već spomenuli reciklažu, kako potaći građane više reciklirati?

Okoliš je možda najbolji primjer koliko nam trebaju europska pravila i propisi, usklađivanje s EU. Recikliranje se može unaprijediti poticajnim politikama, a otvaranje pregovora s Evropskom unijom će donijeti i fondove koji će nam tu sigurno biti odskočna daska kako bi cijenili svoj okoliš, ali i napravili iskorak u kulturi življenja koja podrazumijeva jedan odgovorniji pristup zbog nas samih.

Zašto u FBiH još ne postoji povratna naknada za plastičnu ambalažu, prvenstveno plastičnih flaša?

Federacija Bosne i Hercegovine nije uvela povratne naknade za plastične boce, kao što je to slučaj u nekim evropskim zemaljama, jer se trenutno u primjenjuje integrirani sustav upravljanja ambalažnim otpadom, što znači kako se tokovi ambalažnog otpada rješavaju u okviru cjelovitog sustava upravljanja otpadom. U tom sustavu sudjeluju svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakiranje i prepakiranje i prvi plasman robe upakirane u ambalažu. I pitanje ostanka pri ovom sustavu, njegovo unapređenje ili odustajanje od njega uz uvođenje depozitnog sustava u skladu s pozitivnim iskustvima drugih zemalja bit će riješeno kroz dva prethodno spomenuta dokumenta – Plan upravljanja otpadom i Zakon o upravljanju otpadom. Eksperti iz ove oblasti kontinuirano rade na analizama potrebe mijenjanja postojeće legislative, surađujemo i s nevladinom sektorom i akademskom zajednicom, te ćemo slijediti stav struke i na osnovu tih stavova donijeti odluku u kojem pravcu ćemo ići.

Je li rješenje za zbrinjavanje otpada i u izgradnji postrojenja u kojima će se otpad koristiti za proizvodnju energije?

Korištenje otpada u energetske svrhe jedno je od rješenja koje se uveliko koristi u EU. Razvojem tehnologije i izgradnjom postrojenja za tretman otpada omogućava se u znatnoj mjeri otpad koristiti u energetske svrhe čime se dodatno proizvodi energija iz otpada koja se koristi za grijanje, hlađenje i proizvodnju struje. Ovakva postrojenja doprinose rješavanju pitanja odlaganja otpada, a hoćemo li ga na ovaj način rješavati u FBiH znat ćemo nakon što usvojimo Plan upravljanja otpadom. Ono što će biti važno, bude li to opredjeljenje, jeste spremnost lokacija o čemu opet odluku donose kantoni i lokalne zajednice ali i da sustav koji bude primijenjen ima najmanje opterećenje na okoliš. Iako već postoje programi i u Fondu za zaštitu okoliša na tom tragu, treba znati kako su ovo skupa rješenja i kako bi nam za njih trebala značajno veća sredstva, gdje bi približavanje EU moglo znatno pomoći.

Što radite u borbi protiv divljih deponija?

Divlja odlagališta predstavljaju veliki problem za okoliš i zdravlje ljudi. Sanacija i uklanjanje divljih odlagališta je u nadležnosti lokalnih zajednica koje su dužne na svojoj teritoriji takva odlagališta ukloniti, a prostor na kojima su bile – sanirati. Pojačanim inspekcijskim nadzorom i potporom građana nastajanje novih divljih odlagališta se može znatno smanjiti. Već sam spomenula značajna sredstva koja smo izdvojili kako bi se financijski pomoglo nižim razinama vlasti na sanaciji i uklanjanju divljih odlagališta na propisan i ekološki prihvatljiv način, posebno u područjima koja su zaštićena.

Je li saga s mini hidroelektranama definitivno gotova ili je to ipak pitanje koje ostaje otvoreno?

Kao što znate, Federacija je prije godinu dana donijela zakon kojim se zabranjuje gradnja mini hidroelektrana, i sama sam kao zastupnica bila veliki zagovornik donošenja ovog zakona. Kako bi se spriječile tužbe investitora, zakonodavac je predvidio tranzicijsko razdoblje, pa tako su podnositelji zahtjeva za izdavanje energetske dozvole koji su do stupanja na snagu spomenutog zakona imali zaključene ugovore o dodjeli koncesije s nadležnim organima dužni do 3. kolovoza 2025. godine kompletirati zahtjev za izdavanje energetske dozvole.

U jeku borbe za zaustavljanje gradnje mHe na rijeci Uni, u koju smo se aktivno uključili odmah po saznanju da je investitor krenuo s građevinskim radovima, želim vjerovati kako ćemo, ne samo kao institucije donošenjem zakona, nego i kao društvo u cijelosti, uključujući investitore, konačno birati projekte koji nisu na štetu okoliša i zdravlja zarad profita pojedinca.

Izvor: Klix
Prilagodba: Manager.ba