Hoće li umjetna inteligencija pomoći stvoriti više novih radnih mjesta ili će se čovječanstvo suočiti s masivnim gubitkom poslova zahvaljujući automatizaciji, goruće je pitanje današnjice. Najnoviju paniku izazvala je teza da bi umjetna inteligencija mogla posebno pogoditi radna mjesta koja zauzimaju žene. Odakle dolazi taj strah?
Kako piše Financial Times, strojno učenje bazira se na prikupljanju i analizi velike količine podataka.
Oslanjajući se na njih, može pripomoći u tome da se obrasci iz prošlosti nastave i u budućnosti.
Recimo, Amazon je navodno otkrio da je njihov eksperimentalni sustav zapošljavanja, koji se bazirao na prijavama za posao prikupljanima kroz deset godina, naučio penalizirati životopise koji su sadržavali riječ „žena”.
Drugim riječima, povijesno su muškarci zauzimali više visokih i rukovodećih pozicija na tržištu rada općenito, a posebno u tehnološkom sektoru.
Umjetna inteligencija uči na temelju tih podataka te prema dosadašnjim obrascima potencijalno može nastaviti favorizirati odabir muškaraca na takve funkcije.
Osim toga, podaci LinkedIn profila pokazuju da 78 posto ljudi koji rade na poslovima vezanima uz umjetnu inteligenciju čine muškarci.
Dakle, trenutno zauzimaju osjetnu većinu takvih pozicija na tržištu.
Algoritmi stoga, piše Sarah O'Connor za FT, ne bi smjeli biti prepušteni sami sebi: "Vrhovne pozicije vezane uz umjetnu inteligenciju trebao bi držati raznolikiji skup pametnih ljudi."
Ipak, O'Connor dodaje i kako treba imati na umu da će zapravo vrlo mali dio poslova budućnosti biti kreiranje algoritama.
Znatno više ljudi će se, piše, suočiti s time da su njihove pozicije i opis posla promijenjeni zahvaljujući tim algoritmima i njihovim mogućnostima: "I upravo bi tu žene mogle imati prednost.", smatra autorica.
Strojevi će postajati sve bolji i bolji u različitim kognitivnim zadacima, a oni zahtijevaju vještine koje je društvo povijesno pripisivalo muškarcima i njihovom setu sposobnosti.
Stoga je za očekivati da će vještine u kojima strojevi nisu toliko vješti, poput kreativnog rješavanja problema, empatije, vještina pregovaranja i uvjeravanja, u budućnosti dobivati na vrijednosti.
Visoko kvalificirani i visoko plaćeni poslovi budućnosti zahtijevat će više emocionalne inteligencije, nego one konvencionalne kognitivne inteligencije, objašnjava Andy Haldane, glavni ekonomist u Bank of England.
Iako nema razloga da te vještine ne razvijaju i muškarci i žene podjednako, ovaj skill-set kroz povijest smo njegovali i poticali prvenstveno kod žena.
Stoga, s početkom ere umjetne inteligencije koja je već krenula, kucnuo je čas i da promijenimo način na koji vrednujemo vještine i sposobnosti, kao i načine na koje ih podučavamo. Ako se trenutno trudimo potaknuti djevojke na karijeru u tradicionalno ''muškim'' zanimanjima u STEM području, nema razloga, smatra O'Connor, da mladiće ne potičemo na razvoj tradicionalno ''ženskih'' zanimanja.
Kako je O'Connor to sročila, ako cure učimo da programiranje nije samo za dečke, zašto istovremeno ne pokušavamo uvjeriti dečke da empatija nije samo za cure?!
"Za početak, mogli bi mijenjati jezik koji pritom koristimo. Predugo smo koristili izraz 'meke vještine', koji je popraćen konotacijama poput manjka odlučnosti i čvrstine. Umjesto toga, poručuje O'Connor, nazovimo ih vještinama otpornima na robote (eng. robot proof skills), vještinama bez kojih si ni muškarci ni žene ne mogu priuštiti život u 21. stoljeću."