Nobelova nagrada za ekonomiju ove će godine biti dodijeljena profesorima Daronu Acemogluu, Simonu Johnsonu i Jamesu A. Robinsonu za analize utjecaja društvenih institucija na dobrobit zemalja i posljedično na razlike u razvijenosti među zemljama. Riječ je o timu koji je surađivao sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa (ZŠEM-om). 

Povjerenstvo koje dodjeljuje nagradu obrazložilo je odabir trojice profesora time što oni objašnjavaju zašto ”društva sa slabom vladavinom prava i institucijama koje iskorištavaju stanovništvo ne stvaraju rast ili promjene na bolje”. 

Teorija o inkluzivnim i ekstraktivnim institucijama

Rad ovih znanstvenika, široj hrvatskoj javnosti poznat je kroz knjigu "Zašto nacije propadaju" – (izdanje nakladničke kuće MATE) donio je nova saznanja o tome zašto neke države napreduju, a zašto druge zaostaju.

James A. Robinson svojim je istraživanjima značajno pridonio razumijevanju dubokih veza između političkih institucija, ekonomskog razvoja i dugoročnog prosperiteta nacija. U suradnji s Daronom Acemogluom, razvio je teoriju o inkluzivnim i ekstraktivnim institucijama. A ona se smatra jednom od najvažnijih inovacija u političkoj ekonomiji posljednjih desetljeća.

Inkluzivne institucije omogućuju širokoj populaciji pristup političkim i ekonomskim prilikama, što vodi inovacijama, gospodarskom rastu i stabilnosti.

S druge strane, ekstraktivne institucije, koje moć i resurse koncentriraju u rukama male zatvorene elite, dugoročno sputavaju društveni i gospodarski napredak.

UZROCI RAZLIKA 
Acemoglu, Johnson i Robinson dobitnici su Nobelove nagrade za ekonomiju

Snažan utjecaj na oblikovanje javnih politika

Robinsonova istraživanja prelaze okvire akademske zajednice i imaju snažan utjecaj na oblikovanje javnih politika, posebno u zemljama u razvoju. Njegov rad uključuje analize povijesnih procesa i istraživanja o tome kako povijest oblikuje današnje političke i ekonomske sustave.

Proučavao je i izazove političke nestabilnosti i institucionalnog razvoja u regijama poput Afrike i Latinske Amerike. Naglašavajući kako povijest kolonizacije, sukoba i ekonomskih neravnoteža igra ključnu ulogu u oblikovanju današnjih institucija.

Profesor Robinson o svojim je teorijama predavao u Zagrebu

Prof. Robinson posebno je povezan sa Zagrebačkom školom ekonomije i managementa, čiji je dekan dr. Mato Njavro Robinsonov student. Svoje postdoktorsko usavršavanje na Harvardu proveo je uz mentorstvo profesora Robinsona na Institutu za kvantitativne društvene znanosti (IQSS).

Na New Europe Business Forumu 2018. godine, profesor Robinson o svojim je teorijama predavao u Zagrebu u organizaciji ZŠEM-a.

Zagrebačka škola objavila je na svojim stranicama, uz čestitke novom nobelovcu, da će i dalje biti posvećena dovođenju istaknutih stručnjaka u Hrvatsku. Tako će stvarati još bolje prigode za studente, profesore, alumnije i širu javnost. Zagrebački i hrvatski studenti imat će još više mogućnosti učiti od najboljih i raspravljati s vodećim svjetskim stručnjacima iz područja ekonomskih znanosti.

Manager.ba