Mjere Vlade Federacije BiH kao i rebalans budžeta pokazali su da ima prostora da se budžet generalno racionalnije vodi.

Smatra ovo profesor  Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje.

Šunje je istakao da se kriza može promatrati i kao prilika da se puno toga dovede u red.

-Dobro je da se ne dira u Centralnu banku. Centralna banka je garant stabilnosti valute – kazao je Šunje.

Profesor Aziz Šunje također je istakao da načini raspodjele moraju biti selektivni, analitični jer nisu svi isto pogođeni. Kao i transparentni.

Također je skrenuo pažnju da bi trebalo uslijediti i relaksiranje mjera kako bi se stvorile pretpostavke za povratak normalnom životu.

-Mjere su bile radikalne, i preradikalne, dale su efekt u pogledu života ali ako uništimo ekonomiju onda uništavamo i ljudske živote – kazao je profesor Ekonomskog fakulteta UNSA Aziz Šunje.

Zakon što prije usvojiti

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović  kazao je kako je Udruženje poslodavaca od početka uključeno i pokušava da maksimalno konzumira pravo da sudjeluje u kreiranju zakona i ovih odluka kao što je Prijedlog zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica nastalih uslijed pandemije koronavirusa.

– Apeliram da se ovaj zakon što prije donese i izglasa. Jedna pozitivna stvar ovog zakona što on ima širok obuhvat, od velikih kompanija do poduzetnika tamo gdje je jedan zaposlenik to je vrlo dobra stvar. Sljedeća dobra stvar je da je praktično ovdje ugrađen samo jedan filter a to je pad prometa od 20 posto. Vlada se odlučila da ide s jednim širim obuhvatom, da isključi samo ovaj dio poslodavaca koji imaju pad prometa od 20 posto – kazao je Smailbegović.

Dodao je da je Udruženje poslodavaca uputilo i svoje amandmane zastupnicima.
 

– Dali smo svoje primjedbe. One se svode na tri ključne stvari. Jedna je da se dorade kriteriji za ovaj pad prometa, što je to osnovica, po kojem će se računati. Dakle u zakonu sada stoji da je to prosjek januara i februara. Mi mislimo da treba dodati još dva kriterija a to je određeni mjesec u prošloj godini u poređenju s mjesecom u ovoj godini, za firme koje imaju sezonski karakter poslovanja i za firme koje eventualno posluju po projektom principu. Dakle da bude prosjek prošle godine u odnosu na promatrani mjesec u ovoj godini. I onda je to kriterij koji će zadovoljiti sve firme – kazao je Smailbegović.

Prema njegovim riječima, sljedeća primjedba se odnosila na sam fiskalni kapacitet.

– To su doprinosi na minimalne plate i jako puno posebno sitnih, malih firmi, obrtnika itd., kojima je zabranjen rad, koji imaju značajniji pad prometa od 20 posto, koji imaju 50, 60, 70 posto pad prometa, oni ne mogu preživjeti samo s ovim doprinosima na minimalnu platu i to će trebati nači načina da se osigura i regresiranje minimalne plate kako bi onda mogli zadržati svoja radna mjesta. Sada je ovdje pitanje nadležnosti kantona, Federacije. Mi smo imali ideju da se ovo pokuša kroz ovaj zakon riješiti – dodao je Smailbegović.

Ako ovo nije moguće, on je kazao da će pozvati kantone da se uključe u kompletu priču i da se napravi jedan komplementaran sistem da se pomogne onim radnicima kojim je značajno pao promet.

Smailbegović je mišljenja da se pandemiji koronavirusa nazire kraj u narednih par mjeseci.

– Vidimo da se Europa pomalo i otvara, da je to krenulo u neku normalizaciju koja će trajati – kazao je dodavši kako bi Vlada već trebala pripremati zakonsku regulativu, poslovni ambijent, u situaciji kada se ovo završi i kada privreda treba da krene jednom uzlaznom putanjom.

Solidarnost s privatnim sektorom

Direktor Ekonomskog instituta Muamer Halilbašić, je povodom predloženih mjera Vlade Federacije BiH u tzv. Korona zakonu rekao je da su te mjere korak u pravom pravcu.

-Ovaj korak neće biti dovoljan, posebno kad govorimo o subjektima kojima je zabranjena  djelatnost, subjektima koji se suočavaju s padom prometa od 50 i više posto – smatra Halilbašić.
 

Prema njegovom mišljenju efekti bi mogli biti značajniji kad bi se u cijelu ovu priču u ozbiljnijoj mjeri uključili i niži nivoi vlasti kao što su kantoni i lokalne zajednice, koji bi, smatra Halilbašić, trebali pristupiti ozbiljnim rebalansima budžeta.

- Podržavam zahtjeve koji se tiču proširivanja kriterija za one koji mogu da apliciraju za sredstva koja je predvidjela Federacija, kako bi se  što je moguće veći broj subjekata kojima je potrebna  pomoć zaista uključili – kazao je direktor Ekonomskog instituta.

On je istakao da je situacija takva da treba pokazati mnogo više solidarnosti prema situaciji u kojoj se našao privatni sektor.

-Treba da se nađe prostora kako da se postignu maksimalne uštede. Kako u budžetima tako i u javnom komunalnom sektoru. Da ne bismo izašli iz krizne situacije s akumuliranim dugovima – kazao je Halilbašić dodavši da će u drugoj polovini godine biti potrebni značajni resursi kako bi ekonomiju punom snagom gurnuli naprijed.