U urbanim sredinama Bosne i Hercegovine dobit se najčešće gradi tamo gdje postoji ponovljiva potražnja, gdje se usluga može standardizirati i gdje je moguće precizno upravljati troškovima rada i prostora. 

Kako bi odluku donijeli temeljem činjenica (a ne intuicije), važno je znati djelatnosti koje u gradovima imaju mjerljivu tržišnu bazu, verificirane pokazatelje o opsegu poslovanja, zaposlenosti, trendovima i "profitabilnosti" kroz službene pokazatelje poslovne statistike.

Kozmetičke i beauty usluge

U urbanim zonama beauty usluge oslanjaju se na navike i kontinuitet, a to je najvažniji preduvjet stabilnog novčanog toka. U praksi, ulaskom u ovu djelatnost ulazite na tržište na kojem klijent ne kupuje "jednom", nego se vraća, pod uvjetom da standardizirate kvalitetu i iskustvo.

Zbog toga su ulaganja u higijenu, edukaciju i opremu presudna, primjerice u instrumente za profesionalnu manikuru. Ekonomija ove djelatnosti ne temelji se na "velikim pojedinačnim računima", nego na popunjenosti termina i brzini izgradnje baze stalnih klijenata.

Za ovu djelatnost postoje vrlo konkretni, službeni pokazatelji iz strukturne poslovne statistike.

U BiH je u okviru područja "ostale uslužne djelatnosti" (gdje spada značajan dio beauty/usluga osobne njege) zabilježeno 331 poduzeće, 5.379 obrtnika te 9.524 zaposlena, uz promet od 543.984 tisuće KM i dodanu vrijednost po faktorskom trošku od 234.421 tisuću KM.

To daje jasnu sliku: potražnja je dovoljno široka da podrži velik broj malih subjekata, ali i dovoljno lokalna kako bi se prednost gradila reputacijom, a ne agresivnim širenjem.

U menadžerskom smislu ključne su poluge raspored (termini), mješavina usluga i radna produktivnost, dok digitalna reputacija sve češće presuđuje, jer se kupci informiraju "u hodu" kroz sadržaje i preporuke, uključujući i portale koji olakšavaju svakodnevni život.

IT i digitalne usluge

IT i digitalne usluge među najatraktivnijim su urbanim djelatnostima jer dobit najčešće gradi kroz dodanu vrijednost znanja, a ne kroz skupe ulazne materijale.

U gradovima postoji koncentracija kadrova, klijenata i poslovnih potreba, pa se IT ekosustav prirodno širi brže od mnogih tradicionalnih usluga. Ono što je važno iz ekonomskog kuta je kako se ovaj sektor može skalirati bez proporcionalnog rasta fiksnih troškova, ali samo uz jasan fokus (npr. razvoj softvera, savjetovanje, specifične niše).

Snažni pokazatelji urbanog "motora" rasta su velik broj subjekata, značajna zaposlenost i promet koji jasno nadilazi okvire mikro-usluga.

Za razumijevanje i inozemne potražnje korisno je promatrati i izvoz usluga. Prema podacima koji se vode kao indikatori Svjetske banke (BoP), izvoz IT usluga u BiH iznosio je 508.348.768 USD.

To predstavlja važnu "gornju granicu tržišta". Čak i kada je domaća potražnja ciklična, izvozni kanal održava sektor aktivnim.

Ugostiteljstvo i dostava hrane – rast prometa i ekonomika obujma u gradovima

Ugostiteljstvo u urbanim sredinama klasičan je primjer djelatnosti u kojoj se profitabilnost ne ostvaruje "na papiru", nego kroz precizno upravljanje procesima: nabavom, otpisom, brzinom usluživanja, organizacijom smjena i standardizacijom jelovnika.

U gradovima je dodatni faktor dostava, koja proširuje bazu kupaca, ali uvodi i nove troškove (pakiranje, logistika, provizije platformi). Zato je menadžerski pristup presudan. U ovoj djelatnosti često pobjeđuje onaj tko najbolje upravlja detaljima, a ne onaj s "najkreativnijim" konceptom.

Za uslužne djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića službeni podaci za BiH navode 937 poduzeća, 8.246 obrtnika i 32.060 zaposlenih, uz promet od 1.710.623 tisuće KM i dodanu vrijednost od 689.199 tisuća KM. Riječ je o masovnoj urbanoj djelatnosti sa snažnom potrošnjom i velikim brojem radnih mjesta.

Kada je riječ o profitabilnosti, u istom izvješću navodi se bruto operativna stopa od 20,0%, što je solidna operativna marža za sektor koji je tradicionalno troškovno intenzivan i osjetljiv na ulazne cijene.

Trend potražnje vidljiv je i kroz kratkoročne indekse prometa. U posljednjoj četvrtini 2024 promet u djelatnostima smještaja i ugostiteljstva porastao je 19,8% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, dok je u odnosu na baznu 2021. godinu indeks viši za 102,6%.

To su snažni signali rasta, osobito relevantni za urbane centre u kojima turizam, poslovna kretanja i svakodnevna potrošnja hrane imaju najveću koncentraciju.

Usluge čišćenja i održavanja objekata

Usluge čišćenja i održavanja objekata u gradovima često su "nevidljive", ali ekonomski vrlo racionalne: potražnja je uglavnom funkcionalna i ugovorna, što znači predvidljivije prihode u odnosu na djelatnosti koje ovise o impulsnoj potrošnji.

U urbanim sredinama Bosne i Hercegovine bilježi se rast poslovnih prostora, zgrada i zajedničkih sustava (hodnici, garaže, poslovni kompleksi), pa je tržišna osnova stabilna. Dobit se, kao i u drugim uslugama, gradi kroz organizaciju rada, standarde i kontrolu vremena, a manje kroz "marketinšku priču".

Za "usluge za zgrade i krajobrazne djelatnosti" službeni podaci za BiH pokazuju 166 poduzeća, 226 obrtnika i 2.552 zaposlena, uz promet od 95.082 tisuće KM i dodanu vrijednost od 70.511 tisuća KM.

To daje realnu sliku opsega: nije riječ o malom nišnom tržištu, nego o sektoru s jasnom zaposlenošću i stabilnim prometom. U praksi rast profitabilnosti ovisi o ugovornim uvjetima, produktivnosti po timu i logistici (broj objekata po ruti, broj sati po lokaciji, prekidi).

Kao verificirani pokazatelj operativne isplativosti navodi se bruto operativna stopa od 28,4%, što upućuje na to da sektor, uz dobro ugovorene poslove i operativnu disciplinu, može generirati snažan operativni višak.

Trend potražnje povezan je i s kretanjima u "administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima". U posljednjem kvartalu 2024 zabilježen je rast prometa od 16,9% u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, što je indikator šireg rasta uslužne podrške poslovanju u urbanim zonama.

Ako želite da podaci budu čvrsti i provjerljivi, profitabilnost je najispravnije izražavati kroz službene pokazatelje i strukturne podatke o prometu, dodanoj vrijednosti i zaposlenosti, a ne proizvoljnim maržama.

Podaci za BiH jasno pokazuju da urbane usluge imaju realnu ekonomsku bazu, ali da se profit primarno ostvaruje kroz upravljanje operacijama i fokus, a ne kroz samu ideju.

Manager.ba
Ovaj sadržaj nastao je suradnjom Agencije Avokado i portala Manager.ba