I dok je SIHH nekoć bio zatvoreni event Richemontovih brendova “samo za one s pozivnicama”, Watches&Wonders postala je nova platforma za tradicionalne ali i solo igrače u tom svijetu. 

Bez tradicionalnog “best of”, što bi bio najveći svjetski sajam satova Watches and Wonders? Isto što i svi sajmovi slični njemu – kao da se nije ni održao. Redovni posjetitelji će ovogodišnje izdanje, održano početkom travnja u prijestolnici satova Ženevi, ocijeniti jačim nego što se očekivalo, s pregršt novih izdanja, tempiranih specijalno za Watches and Wonders. I koliko god mnogi dođu “samo pogledati”, neki su primjerci našli i priličan broj kupaca, što je svakako dobra vijest za industriju koja nije baš u lagodnoj situaciji.

Ono što je za svijet mode Pariški tjedan mode, to je za svijet satova – Watches and Wanders.

Satovi su se u Ženevi proizvodili još u doba renesanse, no kako je lokalno tržište bilo malo i nedovoljno zainteresirano, trgovci su švicarske satove nosili na sajmove u Leipzig, Reims, Troyes, Köln, a posebnim vezama probijali su se i do Carigrada. U tom ranom izvozu na druga tržišta tajna je globalne prepoznatljivost, a jednom kad su je stekli više je nisu ispuštali.

Ženeva je već u 19. stoljeća organizirala redovne sajmove satova i nakita, parirao je Neuchatel, a 1917. godine iskočio je Basel, odnosno čuveni bazelski Mustermesse na čije je premijerno izdanje stiglo čak 800 tvrtki iz raznih sektora, no svaka je bar u nekom segmentu poslovanja imala i nakit i satove. Zašto Basel? Ne samo što je također imao jaku proizvodnju satova, već je stoljećima bio sajamski grad, na rijeci Rajni i sjecištu puteva prema Njemačkoj i Francuskoj.

Ženeva je odgovorila 1942. godine, usred Drugog svjetskog rata, proslavivši 2000 godine postojanja megaizložbom satova. Rođen je tako Ženevski sajam satova i nakita poznatiji pod imenom Montres et Bijoux. Nastavio se i sljedećih 40 godina, mijenjale su se jedino lokacije održavanja – muzeji, luksuzni hoteli, a imao je i gostujuća izdanja.

Tako je rođeno rivalstvo Basela i Ženeve čiji je Montres et Bijoux 1991. godine evoluirao u Salon International de la Haute Horlogerie (SIHH), ekskluzivniji event koji se održavao u izložbenom centru Palexpo, a bio je više usmjeren na vrhunske brendove i tržište luksuza. Istovremeno je Mustermesse evoluirao u European Watch and Jewlery Show (1973.), zatim Basel (1983.) da bi 2003. nastavio živjeti pod imenom Baselworld.

No, ključnom godinom u svijetu satova i samom rivalstvu mnogi smatraju 1979. kad je u Baselu predstavljen Concord Delirium – najtanji quartz ikad napravljen. Tog trenutka svaki je sajam postao više od sajma, postao je – borilište. Mjesto i vrijeme gdje treba pokazati “najjače oružje”.

Zanimljivo je i da su u to vrijeme u Baselu strogo pažljivo gledali da scena proizvođača satova ostane dominantno švicarska, pa nitko od suparnika u velikoj quartz revoluciji poput proizvođača iz SAD-a, Japana ili Hong Konga nije imao pristupa. Mogli su se predstaviti Nijemci, Francuzi, Talijani ili Britanci, no nijedna od tih nacija nije zapravo bila “urarska” sila.

Kriza quartza, razdoblje kojeg se industrija satova nikako ne voli prisjećati, nije obilježila samo borba sa stranom konkurencijom, već i unutar samih “švicaraca”, između pobornika novih smjerova i tradicionalista. Potonji su odnijeli pobjedu, a mnogi mladi zagovornici novog pristupa bili su prisiljeni promijeniti kompaniju.

No, Baselworld je godinama uživao status prestižnog eventa, a na kraju ga nije slomila kriza quartza, već činjenica da su se veliki brendovi No iza kulisa, napetost se godinama stvarala. Brendovi su već počeli odustajati od korištenja ovih sajmova kao središta za primanje narudžbi za trgovce. Umjesto toga, okrenuli su se modelima izravnog kontakta s potrošačima, gradeći odnose putem ekskluzivnih dućana, online platformi i vlastitih evenata, dok su ih istovremeno visoki sajamski troškovi, nefleksibilnost organizatora i generalni otpor promjenama počeli tjerati od samog događaja. Kulminiralo je sve 2018. kad se Swatch Grupa (Omega, Breguet, Blancpain, Longines, Tissot…) povukla navevši kao razlog apsurdne troškove i izostanak modernizacije.

U sjeni Baselworlda 2013. je pokrenut Watches & Wonders, postavši s vremenom online zamjena za SIHH. Već 2020. povlačenje s Baselworlda objavili su i Rolex, Patek Philippe, Tudor, Chopard i Chanel, odlučivši u suradnji s FHH-om (Fondation de la Haute Horlogerie) obnoviti nekadašnji SIHH, samo kao širi, inkluzivniji event. Tako je nastao Watches&Wonders Geneva.

I dok je SIHH nekoć bio zatvoreni event Richemontovih brendova “samo za one s pozivnicama”, Watches&Wonders postala je nova platforma za tradicionalne ali i solo igrače u tom svijetu da predstave svoj rad – prvo digitalno, a od 2022. i uživo.

Baselworld je postao prošlost, a pobijedila je Ženeva, ne samo kao novi sajam, već novi model, manje oslonjen na goli spektakl, a više na samu priču, manje fokusiran na beskrajno dotjerivanje “štanda” i pošto-poto prodaju, a više na povezivanje s kolekcionarima, novinarima, ali i drugim izlagačima. Koliko će potrajati? Tko zna. Ali činjenica je da je Watches & Wonders sada glavni šou, ili čak više od toga. 

Poslovni dnevnik | Manager.ba