Prema podacima Centralne banke BiH, depoziti građana na kraju rujna ove godine dosegli, do sada, najviši zabilježeni nivo od 11,02 milijarde KM, te čine 57,6% ukupnih depozita u komercijalnim bankama, priopćeno je iz Centralne banke BiH povodom 31. listopada – Svjetskog dana štednje. 

Prema ročnoj strukturi, oročeni i štedni depoziti u rujnu 2017. iznosili su 5,44 milijarde KM, što predstavlja 49,4% ukupnih depozita stanovništva, a od toga kratkoročni depoziti (s rokom oročenja kraćim od godine dana) imali su 504 milijuna KM ili 9,3%, a dugoročni 4,94 milijarde KM ili 90,7%. Transakcijski računi i depoziti po viđenju iznosili su 5,58 milijardi KM ili 50,6% ukupnih depozita stanovništva. 

Tijekom prethodnih pet godina, evidentan je kontinuiran snažniji porast depozita u domaćoj valuti, jer su na kraju 2012. godine sudjelovali u ukupnim depozitima stanovništva sa 36,4%, a sada su dostigli gotovo 50%. Tako, depoziti stanovništva u KM valuti iznose 5,00 milijardi KM i imaju 45,4% učešća u ukupnim depozitima, a depoziti u eurima iznose 5,47 milijardi KM i imaju učešće od 49,6%. Depoziti u ostalim stranim valutama iznose 549 milijuna KM i imaju učešće 5% u ukupnim depozitima stanovništva. 

Depoziti stanovništva kontinuirano rastu, uprkos činjenici da prosječne plate i penzije ne bilježe značajan porast. U poređenju sa stanjem na kraju septembra prošle godine, depoziti su porasli za čak 770,9 milijuna KM ili 7,5%. Unatoč niskim kamatama na depozite, građani nastavljaju s držanjem depozita u domaćim bankama, što je pokazatelj uspostavljenog povjerenja u bankarski sektor i u sistem osiguranja depozita. 

Oročeni i štedni depoziti rastu manjim intenzitetom i na godišnjoj razini su imali porast od oko 0,6% (odnosno 34,2 milijuna KM). Znatno brže rastu transakcijski računi, koji su u poređenju sa stanjem na kraju rujna 2016. godine porasli za 17,4% (odnosno 411,4 milijuna KM), zatim depoziti po viđenju koji bilježe porast od 13,1% (odnosno 325,3 milijuna KM). 

Svjetskim danom štednje obilježava se sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan 31. listopada 1924. u Milanu, na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova tražili izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat te su zaključili da štednja predstavlja temelj rasta i razvoja. 

Važnost štednje je nesumnjivo velika i u današnje vrijeme, jer štedišama omogućava da stvore rezerve za buduću potrošnju i moguće financijske teškoće, a štednja, istovremeno, stvara preduvjete financijskim institucijama za kreditiranje realnog sektora ekonomije, dodaje se u priopćenju.