Odluka Margrethe Vestager da ispita Appleovu planiranu kupovinu glazbene aplikacije Shazam možda za njene standarde djeluje minorna.

Kao europski komesar za konkurenciju, Vestagerova je poznata po agresivnom vođenju velikih slučajeva protiv giganata Silicijske doline, pa zato Shazam djeluje kao manji posao, vrijedan manje od milijardu dolara.

Ali ono što je Vestagerovu zainteresiralo u ovoj kupovini nije količina novca već količina podataka koji se prodaju.

U informacijskoj tehnologiji koja se rapidno širi, ona vjeruje da je kontrola podataka nova granica za regulatore.

“Trudimo se razumjeti različite zakone podataka – kako se koriste kao roba, kako utiču na tržište”, rekla je ona.

“Šta će se dogoditi sa podacima koje Apple kombinira sa podacima sa Shazama?”

 

50-godišnja Dankinja, Margrethe Vestager - najpoznatiji svjetski regulator

Posljednje četiri godine provela je istražujući američke tehnološke firme i nalažući im da plate milijarde dolara kazni i zaostalih poreza.

Njene presude protiv Apple-a, Facebook-a, Google-a i Qualcomm pozicionirale su Europsku uniju a ne Washington kao svjetskog de facto regulatora velikih tehnologija – a od Vestagerove napravili regulatornu zvijezdu.

Poslužila je kao inspiracija za glavni lik u jednoj danskoj televizijskog seriji.

Njena predavanja su veoma popularna

“Europa radi na provođenju zakona, dok SAD to ne rade”, rekao je Jeremy Stoppelman, izvršni direktor kompanije Yelp.

On smatra da su Amerikanci ispustili priliku kada su odlučili da ne podignu slučaj protiv Google-a2013. (Yelp je dugogodišnji protivnik Google-a).

Ironično, mnoge stavke parnice EU protiv Gugla dolaze od američkih kompanija koje traže pravdu u Europi jer SAD nisu reagirale, rekao je.

Dok je globalni uticaj Vestagerove u porastu, njena politička sudbina je mutna.

Jasno je stavila do znanja da bi željela dobiti drugi mandat kao komesar za konkurenciju, ali ne postoje garancije da će je danska vlada ponovno postaviti za komesara iduće godine.

Iako je to sve na dugom štapu, Vestagerova je među potencijalnim kandidatima za predsjednika Europske komisije, izvršne ruke Europske unije.

Najmoćniji položaj u bloku – mjesto koje nikada nije držala žena ili netko njenog profila

Ona odgovara populističkim impulsima ljevice, “David protiv Golijata” uvjerenju da je krajnje vrijeme da se netko suprotstavi velikim korporacijama.

Ali je ne smatraju svi za herojskog regulatorskog ratnika.

Među onima koji je kritiziraju nalaze se lideri američkih tehnoloških kompanija kojima smetaju i njen pristup i njene činjenice, republikanci u američkom Kongresu i neki članovi Trumpove administracije.

“Ono što je fascinantno u vezi sa njenom ulogom jeste da su novi slučajevi parnica protiv trustova usmjereni na podatke, a ne na marketinšku moć”, rekao je Randy Komisar, dugogodišnji direktor koji radi u Silicijskoj dolini.

 

Ekonomistica po obrazovanju, odrasla je u Glostrupu, predgrađu Kopenhagena kao kćerka dvoje luteranaca. (Ona je pripadnik “Vjerujem u Boga a bojim se crkve” filozofije).

U politiku je ušla kada je imala 21 godinu, pridruživši se danskoj Socijalliberalnoj stranke koju je osnovao njen pradjed.

Izabrana je u parlament 2001. i šest godina kasnije je postala parlamentarni lider stranke.

Previše mlada, previše dosadna i žensko

Kada je postavljena za ministra ekonomije i unutrašnjih poslova, insistirala je na nepopularnim sječama mirovinskog osiguranja i socijalne pomoći, a istovremeno je radila na podstrekivanju liberalnije politike prema migrantima.

Ima neprijatelja, naročito među grupom nezaposlenih radnika bjesnih zbog smanjenja njihovih beneficija. 

I dalje čuva skulpturu koju su joj dali, šake sa podignutim srednjim prstom, u svom uredu u Briselu kao podsjetnik “da ćeš griješiti i da će ljudi imati drugačije mišljenje, i da sve to treba da bude dio tvog razumijevanja sebe”.

Njen suprug Tomas Jensen, profesor matematike i filozofije, živi u Kopenhagenu sa njihovom najmlađom, 15-godišnjom kćerkom.

Dvije starije kćerke su na koledžu.

U posljednje vrijeme razmišlja o moći – čemu služi, tko je ima, kako je koristi.

“Pokret #MeToo je možda najvažniji katalizator”, rekla je Margret Vestager. “Moć nije nešto što posjeduješ, već samo nešto što pozajmljuješ.”