Proizvođači iz Bosne i Hercegovine od 1. siječnja iduće godine morat će kupovati certifikate za izvoz određenih proizvoda u EU u čijoj se proizvodnji ispušta ugljik u atmosferu, poput električne energije i cementa, ako se ne usvoji čitav niz zakona i naša zemlja uspostavi praksu upravljanja ovim procesima.
To je gotovo nemoguće postići, jer je do krajnjeg roka ostalo manje od dva mjeseca, i zato će sve što se izvozi u EU, a sadrži intenzivno ispuštanje ugljika u atmosferu, biti dodatno oporezivano.
Zbog postizanja klimatskih ciljeva EU je počela postupni proces smanjenja emisija štetnih plinova u atmosferu, a kako bi se osiguralo europskim proizvođačima koji moraju ispuniti sve norme, ne suočiti se s nelojalnom konkurencijom, EU je 2023. počela primjenjivati ovaj mehanizam na sve proizvođače izvan EU koji u EU izvoze struju, čelik, cement, gnojivo, aluminij i nekoliko drugih proizvoda, uz odgodu naplate certifikata do 2026. godine.
BiH ima mogućnost sama naplaćivati ove certifikate i novac zadržati u zemlji, ili, ako ne ispuni uvjete – što je sada slučaj – certifikate će naplaćivati EU.
Luigi Soreca, veleposlanik EU u BiH, u intervjuu za Nezavisne novine prošle je godine naglasio kako postoji mogućnost primjenu mehanizma za sektor proizvodnje električne energije odgoditi do 2030. ako se provedu nužne reforme. Jedna od mjera je, kako je rekao, usvajanje sustava trgovanja emisijama. Ako sustava ne bude, osim što će trpjeti bh. gospodarstvo, novac će prikupljati EU, a BiH neće dobiti ništa.
"Ostali preduvjeti kako bi BiH dobila izuzeće za električnu energiju do 2030. su usvajanje Zakona o električnoj energiji i prirodnom plinu, postizanje sporazuma s EU o primjeni zakona EU u području električne energije te primjena osnovnih odredbi propisa EU za tržište električne energije", rekao je Soreca.
Na pitanje je li BiH spremna električnu energiju osloboti ovih taksi iz Odjela za komunikacije Delegacije EU u Sarajevu odgovaraju kako je najprije je potrebno uspostaviti jasan zakonski okvir koji obvezuje industriju koja ispušta ugljik na kupnju dozvola za emisiju stakleničkih plinova. Ali to ni približno nije dovoljno, jer je potrebno imati i operativan domaći sustav trgovanja ugljikom, kao i sustav nadzora provedbe. Osim toga, BiH mora integrirati svoje tržište električne energije sa susjednim sustavima te osigurati transparentnu prekograničnu trgovinu električnom energijom.
"Ključni preduvjet za to je usvajanje Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije na državnoj razini, čiji je prijedlog nedavno utvrdilo Vijeće ministara BiH", pojašnjeno je.
Samo ako BiH ispuni sve ove uvjete, ili predloži druge mjere koje će Europska komisija priznati kao odgovarajuće, moguće je izuzeće od plaćanja penala na izvezenu električnu energiju.
"Bez ispunjenja tih elemenata, izvoznici električne energije iz BiH, kao i izvoznici drugih proizvoda obuhvaćenih CBAM-om, morat će kupovati CBAM certifikate od 2026. godine. Usvajanje Zakona o električnoj energiji važan je korak u pravom smjeru, ali taj korak mora biti praćen značajnim dodatnim zakonodavnim, tehničkim i institucionalnim napretkom kako bi se ispunili svi zahtjevi EU", upozorili su.
Iako se naplata certifikata ne može izbjeći, BiH bi mogla sama uspostaviti sustav koji bi ih naplaćivao.
"Međutim, razvoj nacionalnog ETS-a zahtijeva prethodnu uspostavu funkcionalnog sustava za praćenje, izvještavanje i verifikaciju emisija (MRV), što podrazumijeva usvajanje odgovarajućeg zakonodavnog okvira i potpunu operativnu sposobnost – proces koji obično traje najmanje dvije godine“, upozorili su iz Delegacije.
U Delegaciji su naglasili kako vremenski okvir EU za CBAM ostaje nepromijenjen. "BiH se mora pripremiti odmah kako bi bila usklađena sa svim obvezama od siječnja 2026. godine", istaknuli su.
Nezavisne novine | Manager.ba
