Bosna i Hercegovina raspolaže bogatim nasljeđem autohtonih prehrambenih proizvoda, ali njihov puni potencijal tek treba iskoristiti.
Bosna i Hercegovina ima 20 zaštićenih proizvoda na nacionalnoj razini, a jedan je već zaštićen na europskom tržištu, što je izniman broj za malu zemlju, poručeno je na panelu posvećenom standardizaciji i brendiranju autohtonih prehrambenih proizvoda, održanom na konferenciji u povodu obilježavanja Svjetskog dana hrane.
Stručnjaci i proizvođači složili su se kako je zaštita ključna za očuvanje tradicije i povećanje prodaje.
Rad na kvaliteti lokalne hrane
Šef Odjela za certificiranje i označavanje hrane u Agenciji za sigurnost hrane BiH, Dragan Brenjo, istaknuo je kako se mora raditi na kvaliteti lokalne hrane koja je izdržala zub vremena, kako bi se budućim generacijama ostavila u boljem stanju nego što je zatečena.
"Trenutačno imamo 20 zaštićenih proizvoda na nacionalnoj razini, jedan zaštićen i dva u postupku zaštite na europskoj razini. Imamo jasne planove kako nastaviti dalje", rekao je Brenjo.
Objasnio je kako zaštita predstavlja dio intelektualnog vlasništva, pri čemu proizvođači moraju ispuniti uvjete propisane Pravilnikom o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode. Postoje dvije vrste oznaka: oznake geografskog podrijetla (koje povezuju proizvod s određenim područjem, recepturom i tehnologijom) i oznaka zajamčeno tradicionalni specijalitet (koja nije vezana uz zemljopisno područje, nego uz sirovine i recepte).
Proces završava certifikatom
Da bi zaštita bila uspješno okončana, ključna je certifikacija. Mersida Musabegović, direktorica Organske kontrole, navela je kako njihovo tijelo stupa na scenu kada Agencija za sigurnost hrane odobri specifikaciju.
"Od 20 odobrenih specifikacija izradili smo devet kontrolnih planova. Međutim, svi proizvođači za koje smo ih izradili nisu završili postupak certificiranja, što po meni nije dobro jer se proces zapravo završava tek potvrdom", upozorila je Musabegović.
Kontrolni planovi izrađeni su za Livanjski sir, Visočku pečenicu, Nevesinjski i Fojnički krumpir, Sarajevski ćevap/ćevapčiće, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine, Krajiški omač i Krajišku trahanu.
Broj proizvođača koji su prošli kroz grupnu certifikaciju nije malen – ukupno 91. Najveći broj dolazi iz Hercegovine za maslinovo ulje (57), zatim Visočka pečenica i Sarajevski ćevap ("Petica"), Nevesinjski i Fojnički krumpir, Krajiška trahana i Krajiški omač, Gatački kajmak.
"Oni koji su spremni prihvatiti dolazak treće strane uz redovnu inspekciju zaslužuju svaku pohvalu", istaknula je Musabegović.
Prepoznatljivost i marketing
Kako je zaštita isplativa, najbolje potvrđuje iskustvo Edina Babića, predsjednika Udruge mesoprerađivača visočke pečenice i sudžuke te priznatog proizvođača tradicionalnih suhomesnatih delicija.
"Mislim kako sam dobar primjer oznake zaštite proizvoda geografskog podrijetla jer sam nakon procesa certificiranja osjetio jasnu razliku u prometu, potražnji i vidljivosti. Ljudi su jednostavno počeli tražiti gdje je ta Visočka pečenica i tko proizvodi originalnu", rekao je Babić, dodajući kako certifikacija proizvodu daje identitet i osobnu iskaznicu.
Naglasio je i moć društvenih mreža u marketingu, uz ključnu poruku: "Iza svega toga mora stajati kvaliteta."
Predstavnik Udruge poljoprivrednika i stočara "Karaula - Vlašić", koja radi na očuvanju izvornog kvaliteta Travničkog sira, Harun Lozo, istaknuo je kako se u specifikaciju moraju pretočiti svi kriteriji proizvodnje i sastojaka radi očuvanja tradicije.
"U proizvodnji Travničkog sira postupno je došlo do degradacije kvalitete, proizvođači su iz privatnih razloga odlučili dodavati više soli i neke sastojke koji produžuju rok trajanja proizvoda, a time znatno umanjuju njegovu kvalitetu. Mi smo definirali specifikaciju proizvoda onako kako je izgledao u svojoj prvobitnoj, izvornoj tradiciji", pojasnio je Lozo.
Novca ima, ali sustav škripi
Predložio je i uvođenje prepoznatljive oznake ili žiga za sve domaće proizvode. "Imali smo oznaku Kupuj 387, ali se s njom prilično zastalo. No to ne znači kako u budućnosti neko javno tijelo ne bi moglo kreirati žig koji će snažno podržati domaće proizvođače", zaključio je Lozo.
Konferenciju "Zajedno za bolju hranu i bolju budućnost", povodom Svjetskog dana hrane, zajednički su organizirali Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine i Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).
Agroklub | Manager.ba
