NOVE GRANICE 
Jeftinije skladištenje potaći će rast obnovljivih izvora energije
Manager 26 studenog, 2023

Suradnjom na smanjenju troškova obnovljivih izvora energije možemo potaći potražnju, inovacije i preobrazbu tržišta koja utire put održivijoj i otpornijoj budućnosti za sve nas. 


Autor: Ravi Venkatesan, Project Syndicate

 

U deklaraciji s nedavnog summita skupine G20 u New Delhiju, istaknuta je hitna potreba za zajedničkim djelovanjem u području klimatskih promjena i održivog financiranja. Ključno za Pakt o zelenom razvoju je priznanje kako energetska tranzicija mora biti isplativa kako bi se ubrzao napredak.


Cjenovna pristupačnost

Kako bismo postigli tu prekretnicu u cjenovnoj pristupačnosti, moramo ukloniti prepreke, poput nedovoljnog i skupoga skladištenje energije, koje trenutačno sprečava rast obnovljivih izvora energije.

Puno toga treba učiniti. Prema Svjetskim energetskim izgledima iz prošle godine Međunarodne agencije za energiju, energetski sektor treba utrostručiti kapacitete obnovljive energije do 2030. godine kako bi se postigla nulta neto stopa emisija do 2050.

Tu je i pitanje financiranja. U okviru deklaracije, čelnici i čelnice zemalja skupine G20 ponovno su potvrdili obvezu razvijenih zemalja da mobiliziraju 100 milijardi dolara godišnje u financiranju borbe protiv klimatskih promjena kako bi poduprle napore zemalja u razvoju za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama.

U govoru prije summita, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel ustvrdio je da će taj cilj prvi put biti ispunjen 2023. Iako to predstavlja značajan korak naprijed, znatno je manje od 4,5 bilijuna dolara godišnjih ulaganja u čistu energiju potrebnih do 2030. kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 ° Celzijevih stupnjeva iznad predindustrijske razine.


Tranzicija mora biti isplativa

Ključno za Pakt o zelenom razvoju skupine G20 jest priznanje da energetska tranzicija mora biti isplativa kako bi se ubrzao napredak.
Očito je potreban ogroman pomak u našem pristupu financiranju borbe protiv klimatskih promjena. Multilateralne razvojne banke i filantropske organizacije trebale bi imati ključnu ulogu u olakšavanju povoljnog financiranja i ublažavanju rizika za poticanje ulaganja privatnog sektora, kao i u uspostavi jeftinih sredstava za olakšavanje prijelaza s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije.

Cilj nije samo dramatično smanjiti cijenu tehnologija za proizvodnju čiste energije, već i smanjiti troškove istraživanja i razvoja, olakšati postizanje razmjera masovnog tržišta i razviti financijske veze.

Međutim, napredak u pogledu cjenovne pristupačnosti iziskuje zajednički napor sviju. Suradnjom na smanjenju troškova obnovljivih izvora energije možemo potaknuti potražnju, inovacije i preobrazbu tržišta koja utire put održivijoj i otpornijoj budućnosti za sve nas.

Mnogo ovisi o rješavanju problema skladištenja energije. Solarna energija i energija vjetra gotovo će sigurno činiti većinu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora zbog njihove cjenovne pristupačnosti i raširene dostupnosti. No, tih izvora ima u izobilju samo dio vremena: zemlje oko ekvatora dobivaju oko 12 sati sunčeve svjetlosti svaki dan, dok je vjetar nedosljedan.

Baterijski sustavi za pohranu energije (BESS) pojavljuju se kao potencijalno rješenje za ovu inherentnu varijabilnost, osobito uslijed približavanja kritičnom pragu troškovne učinkovitosti.


Konzorcij baterijskih sustava

Vijeće za globalno vodstvo, koje je osnovao Globalni energetski savez za ljude i planet (čiji sam predsjednik), učinilo je baterijske sustave za pohranu energije jednom od svojih inicijativa za potpisivanje.

Na predstojećoj Konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP28) u Dubaiju, Vijeće će pokrenuti konzorcij baterijskih sustava za pohranu energije, partnerstvo vodećih institucija za financiranje razvoja s više dionika koje će podržati uvođenje prvog vala projekata baterijskih sustava za pohranu energije u zemljama u razvoju u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i na Karibima.

Cilj je mobilizirati pet gigavata baterijskih sustava za pohranu energije do kraja 2024. godine, osigurati više od 4 milijarde dolara bespovratnih sredstava, financiranje uz povlaštene uvjete i komercijalno financiranje te do 2030. godine otključati 90 gigavata baterijskih sustava za pohranu energije kako bi se omogućilo 400 gigavata obnovljive energije.

Indija, konkretno, ima velik potencijal za baterijske sustave za pohranu energije, s obzirom na svoj plan povećanja kapaciteta obnovljive energije na 600 gigavata (65% ukupnog instaliranog kapaciteta) do 2032. Kako bi se postigao taj ambiciozan cilj, distribucijska poduzeća moraju moći nabaviti i prihvatiti velike količine OIE na održiv način.

U New Delhiju, projekt baterijskih sustava za pohranu energije od 40 megavatsati ima za cilj izgraditi skalabilni sustav za jedan gigavat skladišta do 2026. godine, stvarajući 10.000 radnih mjesta.

Kada se taj pilot-projekt proširi, mogao bi unaprijediti tehnologiju i potaknuti širu uporabu obnovljivih izvora energije. Time bi se povećala stabilnost i pouzdanost elektroenergetske mreže, čime bi se omogućila veća integracija čistih izvora energije.

Utrka kako bi obnovljivi izvori energije postali cjenovno pristupačni pruža neusporedivu priliku za stvaranje održivog i uključivog rasta uz istodobno smanjenje emisija CO2. Ali do toga možemo doći samo ako privatni sektor, vlade i civilno društvo djeluju zajedno kako bi povećali pristup čistoj tehnologiji i smanjili joj cijenu.

 

Izvor: New Frontiers in Low-Cost Clean Tech
Prijevod: Poslovni dnevnik
Prilagodba: Manager.ba

 

O Autoru
Manager
Video
ASA BOLNICA
ASA Bolnica Sarajevo, februar 2024
MIRO RAGUŽ
Umjesto građevinskog inženjera postao pionir grafičkog dizajna
RASIM MEMAGIĆ, ALMA RAS D.O.O.
Brend iz Olova koji je krenuo u svijet