MODELI FINANCIRANJA
ISLAMSKE FINANCIJE: Osnovni modeli financiranja
Nerma Saračević Svijet financija 04 srpnja, 2017

Islamske financije su stekle veliku popularnost nakon pada velikih financijskih sistema, širenja globalne financijske krize 2008. godine, a koja je izazvana hipotekarnom krizom u Sjedinjenim Američkim Državama.

Izdavanje obveznica za pokrivanje loših kredita od strane drzavnih Agencija, špekulativni poslovi na svjetskim financijskim tržištima, ukidanje „zlatnog standarda“ tj. štampanje novca bez pokrića u zlatu, te trgovina financijskim derivatima su aktivnosti koje su izazvale slom svjetskih financijskih tržišta, komercijalnih banaka, zaustavljanje, pad ili usporavanje privrednih aktivnosti u svijetu.

Islamski financijski sektor je pokazao visoku otpornost na ove događaje zbog principa na kojim posluje, a to su: zabrana plaćanja ili naplate kamate (riba) u bilo kojem obliku; podjela profita i gubitka; zabrana kockanja (maysir); nedorečenosti i neizvjesnosti u ugovorima; zabrana mogućnosti zarade bez preuzimanja poslovnog rizika; špekulacije (gharar); zabrana financiranja proizvodnje ili trgovine proizvoda koji su zabranjeni islamom. Ovo su neki od principa, jer islamski principi poslovanja obuhvataju sve segmente ekonomskog poslovanja koji su i u zapadnim akademskim krugovima prihvaćeni kao etički principi jer u središte postavljaju pored ličnog statusa pojedinca i sveukupnu dobrobit društva.

Istorijat islamskog financijskog sustava veže se za 60-te i 70-te godine XX stoljeća kada je počelo osnivanje islamskih banaka i nebankarskih financijskih institucija uz istovremenu organizaciju akademskih institucija za praćenje i razvoj novoosnovanog sustava. Prve institucije koje su se organizovale u ovom periodu su: Mitghamr Egypt Saving Association (1961. do 1964.); Tabung Hajji Malaysia (1966.); Dubai Islamic Bank (1971.); Islamic Development Bank (1975.).

Nakon tih istorijskih događaja počeo je razvoj i rast islamskih proizvoda za financiranje, organiziranje regulacionog okvira za poslovanje, uspostavljanje standarda: Accounting, Auditing Organization for Islamic Financial Institutions (AAOIFI); Islamic Financial Services Board (IFSB) i Bank Negara Malaysia (BNM) koji promoviraju upravljanje islamskim financijskim institucijama u skladu sa Šerijatom (Islamski zakon koji označava sveukupnost pravila, odredbi, učenja i vrijednosti koje su dužni slijediti i primjenjivati svi muslimani, a odnosi se na duhovnost, obrazovanje, moral, politiku i ekonomiju, tj pokriva sve aspekte života).

Prema izvještajima The World Bank godišnji rast islamske financijske industrije iskazuje visok rast od prosječnih 10% do 12 % na godišnjem nivou uključujući bankarski, nebankarski sektor, tržišta kapitala i industriju osiguranja. Procjenjuje se da je ukupna financijska aktiva islamskih financijskih institucija veća od 2 bilijuna USD. Tokom proteklog desetljeća islamske financije su prepoznate kao jedan od važnih financijskih alata u financiranju globalnog rasta i razvoja, kao i rješavanju posljedica globalne financijske krize.

Iz navedenih razloga islamske financije su stekle popularnost i dobile zakonske okvire za poslovanje i u zapadno europskim, nemuslimanskim zemljama, koje posluju na komercijalnim principima. Važni centri islamskih financija su Velika Britanija, Luxemburg, Francuska, Španija, Južna Afrika, Hong Kong, Japan, a tokom prošle godine u Njemačkoj su stvoreni zakonski uslovi za početak rada islamske banke KT Bank AG, podružnica Kuveyt Turk Bank kojoj je ciljano trzište financiranje malih i srednjih poduzeća. U Rusiji je krajem marta ove godine počela sa radom podružnica Tatagroprombank koja će na ruskom tržištu poslovati prema principima islamskog bankarstva. Cilj osnivanja je privlačenje kapitala iz bogatog dijela islamskih zemalja, a naročito Saudijske Arabije. U Bosni i Hercegovini uspješno posluje Bosnia Bank International, koja još uvijek nema zakonski okvir za primjenu svih proizvoda definisanih islamskim financijskim propisima.

Grafikon ispod prikazuje procentualne udjele globalne islamske bankarske aktive po zemljama:

Proizvodi islamskog bankarstva su kapital bazirani, sa podlogom u realnom sektoru, a osnovni modeli su:

Murabaha - trgovina sa označenom ili cost-plus prodajom gdje se roba prodaje po nabavnoj cijeni uvećanoj za profit. Banka u ime klijenta kupuje robu po unaprijed odredjenoj cijeni, postaje vlasnik iste i isporučuje robu klijentu uvećanu za unaprijed ugovorenu bankarsku proviziju. Klijent otplatu vrši u ugovorenom roku na ugovoreni način. Obično se koristi u kratkoročnom financiranju te čini i do 70% ukupnih bankarskih transakcija);

Ijara- operativni ili financijski lizing ugovor gdje banka nabavlja imovinu u ime klijenta i omogućuje korištenje imovine uz fiksno plaćanje najma. Vlasništvo nad imovinom ostaje kod financijera, ali se može postupno prenijeti na klijenta koji na kraju postane vlasnik (ijara wa iqtina);

Mudaraba - ugovorno financiranje u kojem banka partner doprinosi unosom kapitala (investitor) , dok je drugi učesnik (poduzetnik) koji ulaže svoj napor, znanje i stručnost. Dobit se dijeli prema unaprijed određenom omjeru, a najbitniji faktor u ovom ugovoru je povjerenje između ugovornih strana zbog visokog rizika povrata investicije;

Musharaka - partnerski ugovor udjela u kapitalu. Različite stranke, banka i jedan ili više poduzetnika udružuju kapital radi obavljanja specifičnih poslova, a profit se dijeli prema unaprijed određenom omjeru, ne nužno u odnosu na uloženi kapital. Gubici se dijele srazmjerno kapitalnim udjelima. U ovoj vrsti financiranja partneri kontroliraju kako se upravlja uloženim sredstvima i svaki partner je odgovoran za postupke drugih;

Salaam - ugovor o prodaji sa odgođenm isporukom, gdje se plaćanje vrši odmah, a isporuka u cjelosti na određeni dan ili obročna u skladu sa ugovorenim rokovima. Uobičajeno se koristi u financiranju nabavke proizvoda poljoprivredne industrije. Prednost za prodavca ogleda se u mogućnosti unaprijed nabavljenih sredstava za financiranje proizvodnje, a kupac je zaštićen nabavkom po nizoj cijeni ili od rizika mogućeg rasta cijena na dan isporuke;

Istisna' – dugoročni ugovor o prodaji kojim stranka obvezuje da će proizvoditi, graditi ili izgraditi imovinu, uz obvezu proizvođača da preda kupcu po završetku predmet ugovora. Obično se koristi za izgradnju većih infrastukturnih projekata (stambeni blokovi, fabrike, škole, zdravstvene ustanove , projekti iz oblasti brodogradnje, avioindustrije i visokih tehnologija i sl.) U praksi, ključna prednost od jednog Istisna' ugovora je da se može osigurati fleksibilnost za kupca, gdje uplate može izvršiti u ratama tokom završetka projekta ili nakon završetka projekta.

Navedeni islamski financijski modeli predstavljaju osnovu za razvoj kompleksnijih financijskih instrumenata.

Kao jedan od alternativnih modela financiranja islamske financije značajane su zbog načina ugovaranja, gdje se financira realni sektor, stvara nova vrijednost uz transparentno i etično financiranje, gdje nema skrivenih, niti nejasnih dijelova ugovora. Kao zemlja u razvoju, gdje je kapital još uvijek skup i teško dostupan za investiranje, iskoristimo mogućnosti alternativnih modela financiranja, posebno partnerskih, kao što su islamski financijski modeli, kojim se dugoročno veže zdrav kapital i omogućava dugoročan privredni razvoj. Ukoliko ima uvjete za poslovanje i razvoj, kapital zaista ne poznaje granice.

Nerma Saračević

Autor opis: 
Dugi niz godina obavlja rukovoditeljske funkcije u financijskom sektoru. Financiranje MSP, njihov rast i razvoj, u fokusu je njezinih istraživanja. Zbog globalne financijske krize okrenula se alternativnim izvorima financiranja MSP.
Slika autora: 
O Autoru
Nerma Saračević
Video
MARIO MANDIĆ, AMADIS
Promijenila se svijest poslovnih ljudi o oglašavanju i korištenju online platformi
MARIO NENADIĆ, UDRUGA POSLODAVACA FBIH
Parcijalna rješenja ne donose promjene
EMIL BALAVAC, MINSTAR TRGOVINE, TURIZMA I ZAŠTITE OKOLIŠA HNŽ
Prirodni resursi ne smiju biti tu samo za zaradu i masovni turizam