Nosiva tehnologija prepoznatljiva po pametnim satovima, industrija je vrijedna više milijardi dolara fokusirana sve više na praćenje zdravstvenog stanja. 

Proizvođači tvrde kako njihovi nosivi uređaji precizno bilježe tjelesnu temperaturu ili otkucaje srca, te prate menstrualni ciklus, obrasce spavanja... Koliko je je nosiva tehnologija sve raširenija govori i nedavni prijedlog britanskog ministra zdravstva Wesa Streetinga da se milijunima oboljelih, korisnicima usluga javnog zdravstva, daju neki od uređaja nosive tehnologije kako bi mogli pratiti trenutno zdravstveno stanje.

Međutim, mnogi liječnici i stručnjaci za tehnologiju oprezni su kada je u pitanju korištenje podataka o zdravlju prikupljenih putem nosivih uređaja.

Stvaranje društva Hipohondara

Novinarka BBC-a Zoe Kleinman je podijelila vlastito iskustvo s pametnim prstenom proizvođača Ultrahuman.

"Trenutno isprobavam pametni prsten tvrtke Ultrahuman – i čini se kako je predvidio kako se razbolijevam prije nego ja sama. Obavijestio me kako mi je temperatura lagano povišena i kako sam imala nemiran san. Upozorio me kako bi to mogao biti znak kako se razbolijevam. Ja sam to pripisala simptomima perimenopauze i ignorirala upozorenje, a dva dana kasnije završila u krevetu s gastroenteritisom.

Nije mi trebala liječnička pomoć, ali da jeste – bi li podaci s mog nosivog uređaja pomogli liječnicima u mom liječenju?"

Mnogi proizvođači nosivih uređaja upravo to sugeriraju. Pametni prsten Oura nudi uslugu kojom pacijenti mogu preuzeti podatke u obliku izvješća i podijeliti ga sa svojim liječnikom.

Dr. Jake Deutsch, klinički liječnik iz SAD-a koji preporuča Ouru, kaže kako mu podaci s nosivih uređaja omogućuju "precizniju procjenu općeg stanja zdravlja" – ali nisu svi liječnici uvjereni kako su ti podaci uvijek korisni.

Dr. Helen Salisbury, obiteljska liječnica u Oxfordu, kaže kako rijetki pacijenti donose podatke sa svojih nosivih uređaja, ali primijetila je kako se broj takvih slučajeva povećava, što ju zabrinjava.

"Mislim da je broj situacija u kojima su ti podaci korisni manji od broja situacija kada nisu. Brinem se kako gradimo društvo hipohondrija i opsesivnog praćenja vlastitog tijela" kaže ona.

Objašnjava kako postoji više razloga zbog kojih možemo dobiti privremeno abnormalne podatke, poput pojačanog pulsa – od privremene reakcije tijela do pogreške uređaja – i mnogi od njih ne zahtijevaju daljnji tretman.

"Brine me kako ćemo poticati ljude stalno pratiti te podatke i odlaziti liječniku svaki put kada uređaj "misli kako su bolesni", umjesto vlastitog mišljenja kada oni sami misle kako su bolesni."

Dr. Salisbury ističe psihološki aspekt korištenja ovih podataka kao svojevrsne osiguravajuće police protiv neočekivanih zdravstvenih dijagnoza. Na primjer, zloćudni tumor ne mora nužno biti otkriven satom ili aplikacijom, dodaje.

Nosivi uređaji potiču dobre navike, ali najbolja poruka koju možemo iz njih izvući ista je kao i savjet liječnika. Dr. Salisbury dodaje: “Ono što možete učiniti je više hodati, ne piti previše alkohola, pokušati održavati zdravu težinu. To se nikad ne mijenja."

"Iskustva korisnika" kao reklama

Apple Watch se smatra najprodavanijim pametnim satom na svijetu. Koristi stvarne priče o ljudima čiji su životi spašeni zahvaljujući funkciji praćenja srca na uređaju u svojoj promociji. Međutim, ono što se ne čuje su podaci o tome koliko je bilo lažno pozitivnih rezultata.

Kada pacijenti donesu svoje podatke liječnicima, oni preferiraju ponovno ih provjeriti vlastitom opremom, umjesto jednostavno povjerovati onome što je nosivi uređaj zabilježio.

Za to postoji nekoliko razloga kaže dr. Yang Wei, izvanredni profesor tehnologije nosivih uređaja na Sveučilištu Nottingham Trent – i svi su vrlo praktični.

"Kada ste u bolnici i mjerite EKG, ne brinete o potrošnji energije jer je uređaj priključen u struju. Na svom satu, nećete mjeriti EKG kontinuirano jer biste odmah ispraznili bateriju."

Osim toga, pokreti – kako samog nosivog uređaja, tako i osobe koja ga nosi općenito mogu zbuniti prikupljene podatke što ih čini manje pouzdanima.

"Zlatni standard za mjerenje otkucaja srca je sa zapešća ili izravno sa srca," kaže. "Ako mjerite s prsta, žrtvujete točnost."

Uloga softvera je popuniti takve praznine u podacima, kaže – ali ovdje ne postoji međunarodni standard za nosive uređaje – bilo za senzore i softver koji pokreću uređaje, bilo za same podatke i format u kojem se prikupljaju.

Oprezno

Što se uređaj dosljednije nosi, to su podaci vjerojatno točniji. Ali evo upozoravajuće priče.

Ben Wood bio je izvan kuće kada je njegova supruga primila niz žurnih obavijesti s njegovog Apple Watcha o tomu kako je sudjelovao u prometnoj nesreći. Savjetovano joj je poslati mu poruku umjesto nazovati ga, jer možda treba držati liniju slobodnom za hitne službe.

Obavijesti su bile autentične i poslane su joj kao njegovoj hitnoj kontakt osobi. U ovom slučaju bile su nepotrebne. Ben je bio na stazi vozeći brze automobile. Priznao je kako "nije baš talentiran" za to – ali se cijelo vrijeme osjećao sigurno.

"Granicama između incidenta i obavijesti treba pažljivo upravljati" napisao je na blogu. "Zanima me kako će proizvođači uređaja, hitne službe, spašavatelji i pojedinci razmišljati o ovoj tehnologiji u budućnosti."

Pritesh Mistry, stručnjak za digitalne tehnologije u Kings Fundu, slaže se kako postoje značajni izazovi oko integracije trenutnih podataka generiranih od strane pacijenata u naše zdravstvene sustave te dodaje kako se ta rasprava u Ujedinjenom Kraljevstvu već nekoliko godina vodi bez jasnog rješenja.

Kaže kako postoji "dobar argument" za korištenje nosivih uređaja u trenutačnom naporu britanske vlade da zdravstvenu skrb iz bolnica prebaci u zajedničke ustanove.

"Ali bez temeljne tehnološke infrastrukture, i potpore zdravstvenom osoblju kako bi stekli vještine, znanje, kapacitet i samopouzdanje, mislim kako će to biti izazov," zaključuje Mistry za BBC.

Izvor: Why are doctors wary of wearables?, BBC
Prijevod i prilagodba: Manager.ba