To je dobar putokaz za sve zemlje koje se mogu orijentirati na digitalizaciju, obrazovani mladi kadar i inovacije, a ne na istrošene modele, nižerazredne tehnologije i eksploataciju sirovina... 

Na europskim mapama koje prikazuju razinu bruto društvenog proizvoda (BDP) po glavi stanovnika dominira zapadna Europa i – Estonija, uz eventualno Sloveniju, Češku i Poljsku. Možda je za neke iznenađenje, ali Estonija je već u okviru SSSR-a bila najrazvijenija od 15 republika.

Odnos njenog BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na najsiromašniji Tadžikistan bio je 6:1, što je slično odnosu Luksemburga i Bugarske prie jednog desetljeća. 

Još u carskoj Rusiji je Estonija bila i zemljopisno dobro pozicionirana – na Baltiku, a zatim je u SSSR-u bila mjesto gdje se, kao i u druge baltičke republike, Belorusiju i Ukrajinu, "liferovala" napredna strojarska industrija.

Danas je Estonija jedna od digitalno najnaprednijih zemalja na svijetu, koja nastavlja napredovati značajno iznad očekivanja, pa i tijekom 2025. godine. S populacijom od nešto više od 1,3 milijuna ljudi i bruto društvenim proizvodom od približno 43 milijarde dolara, Estonija se čvrsto etablirala kao moderna ekonomija vođena inovacijama.

Energija visoke tehnologije

Ono što izdvaja Estoniju je njena posvećenost tehnologiji i digitalnoj infrastrukturi. Često nazivana i e-Estonija, zemlja je prihvatila digitalno upravljanje i inovacije na razinama koje nisu bile viđene u drugim državama Europe. Prije mnogih drugih Estonci su glasovali preko interneta, pristupali zdravstvenoj zaštiti digitalno i upravljali svojim poslovima s bilo kojeg mjesta u svijetu.

Estonski program e-boravka, koji omogućava nerezidentima osnivati kompanije i upravljati njima na daljinu, privukao je desetine tisuća poduzetnika iz cijelog svijeta. Estonci imaju jednu jedinu karticu koja im služi i kao zdravstvena knjižica i osobna iskaznica i kartica za e-glasanje na izborima.

Glavni grad Talin nije samo šarmantan srednjovekovni grad – to je i brzorastuće tehnološko središte, "dom jednoroga" poput Wise-a (ranije TransferWise) i Bolta. Talin je i dom ogromnog broja startupa: ekosustav nastavlja cvjetati, a država posvećeno pomaže svakom startupu, što i nije teško ako imate populaciju koja je upućena u tehnologiju. Estonija je konstantno visoko rangirana u globalnim indeksima digitalne konkurentnosti, ekonomskih sloboda i lakoće poslovanja.

Otporna i otvorena

Estonska ekonomija je inimno otvorena, s izvozom koji čini oko 75% BDP-a. Ključni izvozni partneri su Finska, Švedska, Njemačka i Latvija. Strojevi, elektronika, proizvodi od drveta i kemijska roba dominiraju trgovačkom korpom zemlje, uz rastući izvoz IT usluga i softvera.

Unatoč regionalnim izazovima i dugotrajnim ekonomskim učincima energetske krize i inflacije u 2022. godini, Estonija se odlično snalazi. Zemlja je u 2024. godini zabilježila umjeren gospodarski rast od 2,3%, potaknut oporavkom industrijske baze i snažnim učinkom u uslugama i tehnologiji. Estonija održava nizak javni dug koji se kreće oko 20% BDP-a – jedan od najnižih u Europskoj uniji. Ova fiskalna opreznost daje vladi fleksibilnost u rješavanju dugoročnih izazova, kao što su starenje stanovništva i zelena tranzicija.

Zemlja se povijesno oslanjala na uljni škriljac za svoje energetske potrebe, ali vlada aktivno teži prelasku na obnovljive izvore energije. Investicije u modernizaciju energije vjetra i sunca se povećavaju, vođene ciljevima Zelenog dogovora EU i domaćim ekološkim izazovima. Sektori šumarstva i prerade drveta nastavljaju dobro raditi, sa sve većim naglaskom na održivosti i proizvodnji sa dodatnom vrijednošću.

U međuvremenu, poljoprivreda je i dalje manji dio gospodarstva, iako izvozna niša koju čine organski proizvodi i zanatska hrana dobija na snazi. Veliki udar za estonsku industriju bile su sankcije Rusiji, koje su onemogućile izvoz hrane, naročito mlječnih proizvoda, i uvoz plina.

Ima li problema u tom raju?

Kao i mnoge razvijene ekonomije, i Estonija se suočava sa demografskim pritiscima. Emigracija, niska stopa nataliteta i starija radna snaga ugrožavaju dugoročni potencijal rasta. Vlada je odgovorila ulaganjem u obrazovanje, digitalizaciju i imigracijske politike osmišljene kako bi privukle kvalificiranu radnu snagu – posebno udaljene radnike i digitalne nomade.

Neugodno je to što su restriktivna politika prema građanima koji govore ruski i otvorena diskriminacija dovele do iseljavanja, uz dodatnu migraciju u Finsku s kojom Estonija dijeli sličan jezik. Također, Estonija se naoružava u mjeri koja nije proporcionalna realnim opasnostima od Rusije, ali je proporcionalna strahu.

Što to priča Estonija?

Estonija je, uz Letoniju, Poljsku ili Češku, model za formiranje države u suvremenom svijetu koja će biti ekonomski otporna, puna inovacija i poslovati na osnovu digitalne transformacije. Od svog živog startup ekosustava do proaktivne energetske politike i učinkovitog upravljanja, Estonija predstavlja „živu“ studiju slučaja o tome kako mala zemlja može biti vodeća u mnogim stvarima na globalnoj sceni.

Umjesto držanja za industrije koje odavno nisu konkurentne ili ulaganja u niskopropulzivne i radno intenzivne grane sa niskokvalificiranom radnom snagom, uz subvencije strancima, Estonija je odlučila slijediti primjer Finske koja je od drvoprerađivačke siromašne zemlje postala tehnološki hub.

To je dobar putokaz za sve zemlje koje se mogu orijentirati na digitalizaciju, obrazovani mladi kadar i inovacije, a ne na istrošene modele, nižerazredne tehnologije i eksploataciju sirovina.

Uz kontinuirano ulaganje u ljude, tehnologiju i održivost, Estonija ne samo kako izdržava "ekonomske oluje" – ona gradi digitalne i zelene temelje za dugoročni prosperitet. Tome pomaže i sustav, protestantski mentalitet koji su usvojili i lokalni Rusi i Ukrajinci, i odsustvo korupcije – osnovne "kvariigre" sreće većine tranzicijskih zemalja.

Biznis.rs | Manager.ba