Iako je bezgotovinsko plaćanje dobro za ubrzanje plaćanja, sprječavanje pranja novca, utaje poreza, postoji opasnost.

Kovanice i novčanice već dugo nisu omiljeno sredstvo za plaćanje u Švedskoj, a korona virus kriza je trend ka bezgotovinskom plaćanju samo pojačala, zbog čega Narodna banka te zemlje upozorava građane, jer strahuje da bi gotovina mogla fizički u potpunosti nestati.

Roditelji u Švedskoj čak i džeparac svojoj djeci ne isplaćuju gotovinom, piše njemački tjednik “Fokus”.

List navodi da samo 16 posto djece dobiva džeparac u gotovini, dok 84 posto posjeduje digitalne štedne knjižice.

Istraživanje je pokazalo da u Švedskoj generacija između 18 i 34 u 75 posto slučajeva ne plaća gotovinom.

Sve kovanice i novčanice koje su u Švedskoj u opticaju čine još samo jedan posto BDP-a, a poređenja radi, u SAD, gdje se također puno plaća karticama, to je osam posto, a u eurozoni deset procenata.

Korona kriza povećala je odbojnost Šveđana prema gotovini, a zanimljivo je da se najveći dio plaćanja obavlja bez kontakta, preko NFC čipa na kartici ili preko mobilnog telefona.

Razvoj je sličan kao i u drugim zemljama, ali na nižem nivou.

U Njemačkoj je bezgotovinsko plaćanje poraslo s ispod 40 na 44 posto, a u Švedskoj taj udio je već dostigao 85 procenata.

Iako je bezgotovinsko plaćanje dobro za ubrzanje plaćanja, sprječavanje pranja novca, utaje poreza, Narodna banka Švedske (Riksbank) upozorava na opasnosti.

Guverner Štefan Ingves smatra da mladi, pošto ne koriste više gotovinu, neće ništa znati o izgledu novčanica.

Također postoje i drugi rizici, jer cyber napadima može doći do onemogućavanja bezgotovinskog plaćanja i tako izazvati probleme u društvu.

– Ako jednom bude nestalo svjetlo biće potrebno da u zemlji imamo dovoljno gotovine, i to na svim mjestima – rekao je Ingves.

On je zatražio od vlade da usvoji zakon koji bi banke u zemlji obavezao da uvijek imaju određene količine gotovine u trezorima.

Inače Ingves nije jedini koji upozorava na opasnosti, već i mnogi skeptični prema bezgotovinskom društvu, koji ukazuju da je zemlja ranjiva ako se oslanja samo na digitalni sistem plaćanja.