Svijet rada se transformira, a digitalni nomadi kao pripadnici "novog radničkog pokreta" su ljudi koji koriste prednosti moderne tehnologije i interneta kako bi radili s bilo kojeg mjesta na svijetu.
Umjesto biti vezani za fizički ured ili tradicionalno radno vrijeme, digitalni nomadi imaju slobodu birati gdje i kada će raditi i zbog toga se sve više ljudi odlučuje napustiti ustaljeni život i krenuti u avanturu koja kombinira rad i istraživanje svijeta.
Bosna i Hercegovina se kroz projekat RECOOPER koji podržava EU i Njemačka vlada pokazala kao atraktivna destinacija za digitalne nomade. Međutim, koliko smo spremni i za njihov dugoročniji boravak s obzirom da, tri mjeseca koliko im je dozvoljeno da ostanu, nije dovoljno jer digitalni nomadi se zadržavaju u jednoj zemlji u prosjeku devet mjeseci, pa i više.
Zbog tih uvjeta, u Sarajevu je održan okrugli stol: "Zakonski regulirati boravak digitalnih nomada u Bosni i Hercegovini".
Rješavanje viznog statusa "stoji"
Direktor INTERA Technološkog parka iz Mostara Vedran Šimunović poručio je kako su danas organizirali okrugli stol kako bi utvrdili zašto tema digitalnih nomada i rješavanja viznog statusa tih osoba još uvijek "stoji" u BiH i zbog čega se ništa ne događa po tom pitanju.
"Napravili smo neke zaključke i shvatili smo kako nije u principu toliko kompleksno dobiti taj zakon. Vrlo važno je bilo shvatiti kako su to osobe koje dolaze u BiH, a rade za kompanije koje su izvan BiH i kako su oni praktički turisti koji žele malo duže ostati u BiH, a samo svojom potrošnjom žele doprinijeti ekonomiji naše zemlje", rekao je.
Šimunović je dodao kako oni svojim iskustvom, znanjem, doprinose razmjenom svojih mišljenja, jer pomažu tvrtkama na početku, a i samom turizmu pomažu prosperirati.
"Možemo uzeti primjer iz Hrvatske, gdje upravo živi današnji ključni govornik Jan de Jong koji je to sve pokrenuo u Hrvatskoj.
"U Hrvatskoj je trebalo samo pet, šest mjeseci kako bi izmjenila tri zakona i dva podzakonska akta i na taj način se dobila viza za digitalne nomade. Tada su svi građani koji ne dolaze iz EU mogli dobiti tu vizu, bez plaćanja poreza u Hrvatskoj, a to želimo provesti ovdje. Jasno je kako je naše zakonodavstvo kompleksno, ali kako bi se donijela konačna odluka, treba početi i 'odozgo'", kazao je Šimunović.
"Kada vidimo što se dešava u Hrvatskoj, prema statistikama, u svakom trenutku u Hrvatskoj se nalazi šest do deset tisuća digitalnih nomada koji svojom potrošnjom ostvaruj efekt od dodatnih 100 do 150 milijuna eura. Zamislite što bi mi dobili kada bi desetina tisuća digitalnih nomada mogla tada doći u BiH i tu privremeno živjeti. Morate vidjeti to čak i u kontekstu kakou BiH mogu dolaziti ljudi koji ne mogu doći u Hrvatsku i mi možemo biti njihova stanica i time je mogućnost veća", naveo je.
Na kraju navodi i vjeruje kako će se ova inicijativa ubrzati i kako će procedure uskoro biti pokrenute.
"Digitalni nomadi donose znanja i umijeća koja bi mogla biti korisna za nas. Zamislite da ogroman broj ljudi iz Amerike, najmoćnije zemlje na svijetu, i dođe i promovira BiH kao sigurnu i povoljnu destinaciju za dolazak. Koliko bi to nama značilo samo. Što prije posadimo stablo, prije će doći plodovi", zaključio je.
Ogromni prihodi od digitalnih nomada u Hrvatskoj
Investitor i biznismen Jan de Jong, čovjek zaslužan što je Hrvatska među 10 država na svijetu koja je uvela digitalne nomadske vize, bio je sudionik okruglog stola gdje je kroz vlastite primjer u praksi objašnjavao brojne benefite digitalnih nomada.
Kako je rekao, on je danas bio tu bez puno očekivanja, želeći vidjeti kakvi planovi postoje u ovoj zemlji.
"Danas sam mogao vidjeti da postoji dobra volja i da mnogi shvataju benefite koje bi donio boravaka digitalnih nomada u BiH donio, tako da vjerujem kako ima mnogo onih koji žele da se ovo primjeni i u vašoj zemlji", rekao je de Jong.
Govoreći o iskustvima u Hrvatskoj, Jong je poručio da je ova inicijativa pokrenuta 2020. ističući da se u Hrvatskoj puno oslanjaju na turizam.
"U Hrvatskoj je tada boravilo prijavljenih oko 250-300 digitalnih nomada iz zemalja kojima je potrebna viza za boravak. Prema stranici nomadlist.com, u tom razdoblju je broj digitalnih nomada koji su mjesečno boravili u Hrvatskoj bio šest do sedam tisuća što je podrazumijevalo od 100 do 150 milijuna eura prihoda za tu državu u tom periodu", kazao je de Jong.
On je naglasio da je pored financijskih prednosti boravka digitalnih nomada, jedan od izazova koje je Hrvatska imala bio i odlazak mladih iz zemlje kao u većini država, kako bi tražili sreću i prilike širom svijeta.
"Prihvatanje njihovog boravka je napravilo dosta preokreta i vratilo te mlade ljude svojoj zemlji", zaključio je.
Predstavnica co-working prostora CODE Hub iz Mostara Mia Miočević istakla je da je imala priliku raditi sa digitalnim nomadima te navela kako je dosta njih izrazilo želju za povratkom u BiH.
"Imala sam prilike upoznati veliki broj nomada iz različitih dijelova svijeta. Većina njih koja je boravila u BiH je izrazila želju vratiti se i mislim kako bi uspostavljanje ovog zakonodavnog okvira značilo njihov povratak u BiH", rekla je.
DIGITALNI NOMADI
Još uvijek u fazi "kreiranja zakonodavnog okvira"
Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora BiH Sanja Miovčić kazala je kratko kako su oni još uvijek u fazi kreiranja zakonodavnog okvira i davanja najboljih preporuka za ove mogućnosti.
"Koristeći naravno iskustvo kolega iz regije, pogotovo iz Hrvatske, ne pričamo još uvijek o poteškoćama već o rješenjima koje bi se uklopilo u naš kompleksan zakonodavni okvir i zato smo danas tu. Drago mi je što pratimo svjetske tokove i što smo svjesni ove činjenice. Potencijalno, ono što su kolege također istakle, imat ćemo milijardu digitalnih nomada pa zašto im i mi ne bi otvorili vrata", poručila je Miovčić.
Naglasila je kako će svi ti ljudi raditi na promociji ove divne zemlje, te ne vidi razlog zašto to ne bi bilo tako.
"Postoji mogućnost svakako da se ovaj proces ubrza i ono što mi u Vijeću investitora radimo uspješno sa zakonodavcima jeste davanje tih preporuka za izmjene zakona koje su primjenjive i jednostavne. Mislim da postoji zajednički interes, svjesni smo i očekujemo da ne bi trebalo biti prepreka", navela je.
Mišljenja svih sudionika je svakako kako je koncept digitalnih nomada jednostavan i brzorastući poziv te oni žele boraviti u Bosni i Hercegovini i promovirati svaki njen dio u najboljem mogućem pogledu.
Klix / Manager.ba
