Poslovni krugovi i mediji u Kini sve više govore o ulaganjima u razvoj "ekonomije malih visina". Za tu kombinaciju novoga i staroga gospodarstva očekuje se kako će do 2030. u Kini dosegnuti vrijednost od 280 milijardi dolara godišnje.
Ekonomija malih visina - Low Atitude Economy, obuhvaća gospodarske aktivnosti (poput opskrbe, prijevoza i turizma) koje se obavljaju pomoću helikoptera, dronova, cepelina i letećih automobila i taksija na visinama do 1.000 metara.
U Kini se sve više govori o ovoj grani gospodarstva jer se, zbog tehnoloških inovacija, odnosno, sve masovnije upotrebe dronova i početka uvođenja letećih automobila u promet, očekuje da uskoro procvjeta.
U 2023. godini ukupna vrijednost poslovnih aktivnosti koje se mogu svrstati u ekonomiju malih visina u Kini je iznosila nešto više od 70 milijuna dolara, a očekuje se kako bi do kraja desetljeća mogla skočiti na čak 280 milijardi. Ekonomija malih visina mogla bi postati vrlo važan pokretač ekonomskog razvoja, a njegova važnost je utoliko veća što se rast kineske ekonomije posljednjih godina usporava.
Potencijal i ograničenja novih tipova letjelica
Leteći dronovi pružaju mnoštvo mogućnosti: opskrbu udaljenih i teško pristupačnih regija poput otoka ili planinskih krajeva, traganje i spašavanje, nadzor teritorije i građevina poput nebodera ili mostova.
Poznati kineski proizvođač dronova DJI naročito je ponosan na činjenicu kako je njegova letjelica uspješno isporučila hranu i boce s kisikom alpinistima u Himalaji na visinu od 6.000 metara.
Leteći taksiji mogu mnogo doprinijeti međugradskom prijevozu i transportu između hotela, željezničkih i autobusnih postaja u urbanim naseljima i zračnih luka na njihovoj periferiji.
Međutim, uporabu letjelica prate i razne dileme, poput straha od mogućih padova na ljude i imovinu ili zlouporabe za narušavanje privatnosti građana budući su opremljene kamerama.
Počela komercijalna uporaba letećih taksija
I dok je uporaba dronova (naročito za isporuku hrane i poštanskih paketa) u ogromnoj ekspanziji, u Kini polako počinje i komercijalna uporaba letećih taksija.
Industrijski grad Shenzhen u provinciji Guandong prva je administrativna jedinica koja je u Kini (i to ove godine) donijela zakon kojim se regulira kuda i po kojim uvjetima se smiju kretati leteći taksiji.
Prvi certifikat za letenje dobio je bespilotni taksi 216 S kompanije EHong. On može ponijeti 620 kilograma tereta, uključujući i dva putnika, na udaljenosti do 30 kilometra.
Za sada, širu primjenu letećih taksija ometa visoka cijena. Kineski mediji pišu kako je za petnaestominutni let od tog grada do središta obližnjeg Hong Konga potrebno izdvojiti 13.600 juana, što je ekvivalent 1.180 američkih dolara. U gusto naseljenim područjima problem će predstavljati i buka.
Međutim, jasno je kako će ušteda u vremenu i njihova sposobnost korisnike poštedjeti frustracije koju stvara dugo čekanje u prometnim gužvama letećim, taksijima osigurati mjesto na tržištu transportnih usluga, baš kao što su i dronovi našli svoju primjenu u isporuci pošiljki iako ne mogu ponijeti teret koliko i kamion ili ući u zgradu i odnijeti obrok do vrata stanara kao ljudi.
RTS | Manager.ba
