Hidroelektrana Dabar
Dok jedan dio Hercegovine slavi, drugi strepi
Manager BiH 26 listopada, 2025
Tunel Hidroelektrane Dabar
Izvor fotografije:
HE Dabar

Sustavom HE Dabar vode Nevesinjskog polja, umjesto u ponore koji napajaju izvore rijeka Bregave, Bunice i Bune, preusmjeravat će prema Dabarskom polju i rijeci Trebišnjici... 


Najveći i najzahtjevniji objekt hidroenergetskog sustava HE Dabar, dijela kontroverznog projekta Gornji horizonti, dovodni tunel Nevesinje – Dabarsko polje, službeno je probijen u selu Biograd kod Nevesinja.

Tunel dužine 12.125 metara probili su radnici glavnog izvođača "Integral inženjeringa". Iskopano je 13.000 metara tunelskog proboja, a prema riječima direktora Projekta izgradnje tunela Ljubiše Pilipovića, ugrađeno je 150 tisuća kubika betona, iskopano 500 tisuća kubika materijala i ugrađeno 5,5 tisuća kubika armature. Izgradnja je trajala od 2017. godine zbog iznimno teških geoloških i hidroloških uvjeta. Projekt je nekoliko puta prilagođavan i revidiran.

Hidroelektrana Dabar će biti jačine 160 MW, s proizvodnjom oko 285 GWh na pragu, a na nizvodnim objektima oko 250 GWh. To bi trebalo dodati 12% proizvodnje u ukupnoj proizvodnji struje u RS.

Sustavom HE Dabar vode će se iz Nevesinjskog polja, umjesto u ponore koji napajaju izvore rijeka Bregave, Bunice i Bune i Hutovo Blato, preusmjeravati prema Dabarskom polju. Jezero s gornje, nevesinjske, strane tunela - Nevesinjsko jezero imat će kapacitet veći od 60 milijuna kubika vode.

Projekt Gornji horizonti, čiju su realizaciju pokrenule vlasti u bivšoj Jugoslaviji, a nastavila Republika Srpska, vode s kraških polja Istočne Hercegovine preusmjerava prema hidroelektranama na Trebišnjici. Desetljećima izaziva zabrinutost ekoloških aktivista i dijela stručne javnosti. Smatraju kako će, ne samo ugroziti, nego i trajno promijeniti cijeli hidrološki sustav doline Neretve te uzrokovati manji dotok vode prema njenim pritokama. U konačnici uništit će i poljoprivredu delte Neretve. Ne samo u Hercegovini nego i u Hrvatskoj.

Znanstvene analize i međunarodni izvještaji upozoravaju da bi takve promjene mogle imati dugoročne posljedice po pitku vodu, poljoprivredu i bioraznolikost područja koje ovisi o stalnom dotoku svježe vode iz Neretve i njezinih pritoka.

 

Manager.ba

Povezani članci

1

Video
PETAR DESNICA, GS GRUPPE
Njemački recept za uspjeh u BiH
DR. MILJAN BJELICA
Treba imati mjeru u svemu pa i u biznisu i uspjehu
HERCEGOVINA
Trganje počelo, vinogradari puni nade