Ernesto Che Guevara, kubanski revolucionar, 01. siječnja 1959. godine, na čelu pobjedničke vojske ušao je u Havanu iz koje je upravo pobjegao svgrnuti diktator Fulgencio Bastista.

Postao je ministar i veleposnaik u vladi Fidela Castra. 

Njegov lik nije silazio s naslovnica svjetskih novina, časopisa i tabloida.

Netipičan život, karizma, jedinstvena pojava, „slavni osmijeh“

Bio je svjetska ikona mladima 60-ih, inspiracija milijunima.

Napustivši političke fotelje, vratio se gerilskoj borbi, ratovao u Kongu i Boliviji, gdje je u studenom 1967. i ubijen. 

Istog je dana jedna fotografija počela život najprimjenjivanije i najprodavanije fotografije u povijesti.

U vrijeme kada je fotografija snimljena Guevara je imao 31 godinu. 

Od tada je fotografija reproducirana u tisućama inačica diljem svijeta a ukrašavala je i kubanske kovanice. 

Krenuo je biznis u kojem samo fotografa Korde nije bilo!

Alberto Díaz Gutiérrez, poznatiji kao Alberto Korda, imao je status „službenog fotografa“ revolucionarne Kube 60-ih godina; snimao je događaje i kubanske vođe, ratne kolone, državničke susrete, službenike i visoke goste na Kubi, pa i Hemingwaya i Jeana Paula Sartrea.

 

Tako je i u ožujku 1960. na jednom državnom skupu u Kubi snimao vođe, pa onda i Che Guevaru, onaj čuveni portret s beretkom, podulje nemirne kose, čvrsta pogleda.

Uskoro je te godine Kubom prolazio talijanski izdavač G. Fertrinelli, skupljajući fotografije ljudi i života na Kubi radi objavljivanja knjige o Fidelu Castru. 

Od kubanskih vlasti dobio i spomenuti portret

Sedam godina kasnije, kad je planetom pojurila velika vijest o smrti Chea, a mladi su izašli na sve trgove svijeta, Fertrinelli se sjeti kako u svojoj arhivi ima Cheove fotografije. 

Izabrao je portret i otisnuo ga na 100.000 postera.

U tri dana prodao je sve, kao i dva i pol novootisnuta milijuna primjeraka u sljedećih osam mjeseci.

Otad slika Chea ne silazi sa zastavica, postera, majica, olovaka, korica knjiga i još koječega, sve do danas.

Ali majstor fotografije, autor Alberto Korda, nije od tog svjetskog biznisa dobio ni pola dolara naknade.

Tadašanja Kuba nije potpisala Bernsku konvenciju o zaštiti umjetničkog rada

Korda je kasnije krenuo u samostalnu karijeru, u čemu mu je pomogla i činjenica da je bio autor „fotografije“.

Od 1968. bavi se podvodnom fotografijom, a međunarodni ugled stekao je na japanskoj izložbi 1978.

Javno se, kao poštovatelj Chea protivio komercijalizaciji njegova lika.

Zaradivši, donirao je 50.000 dolara kubanskom zdravstvu (rekao je: "I Che bi učinio tako"!).

Ostalo mu je zadovoljstvo da pod stare dane šeta trgovima Havane i proda nekomu poznatu fotografiju sa svojim potpisom.

Umro je sa 72 godine, u Parizu 2001. godine, radeći na novoj izložbi.

Ostao zapamćen kao fotograf gerilskog heroja – Guerrillero Heroico

Romantična fotografija živi i dalje.