potrošači

Kako napreduje eCommerce u Bosni i Hercegovini? Bilježi li bh. tržište rast ili se suočava s izazovima? Kako se mijenjaju potrošačke navike i šta oblikuje odluke online kupaca? Je li dolazak velikih platformi poput Temua i SHEIN-a utjecao na tržište? Kako domaći web shopovi odgovaraju na rastuću konkurenciju i kakve strategije primjenjuju da zadrže lojalnost kupaca? Koji su glavni izazovi s kojima se suočavaju online trgovci i šta potrošači najviše zamjeraju e-trgovini? 

Početkom studenoga kreće jedna od najvećih bitki za potrošače – Božić. Ogromne budžete angažiraju trgovački lanci, modni brendovi, telekomi, proizvođači hrane i pića – Božić odgovara svima. 

Božić posebno odgovara tržištu Velike Britanije. Ono što je Amerikancima Super Bowl, to je Britancima Božić. Podaci kažu da je ove godine na Super Bowlu potrošeno 500 milijuna funti kako bi se doseglo 335 milijuna Amerikanaca, a za Božić u Britaniji potrošit će se čak 1,4 milijarde funti za pet puta manje ljudi (doduše, kroz duži period od jednog dana).

Potrošači (kako ekonomija naziva ljude koji kupuju robu ili plaćaju usluge) se prilagođavaju ekonomskoj situaciji. Deustche Welle iskoristio je nekoliko istraživanja kako bi doznao čega se to potrošači naprije odriču u vremenima krize. 

Preferencije potrošača i koncept trgovine mijenjali su se tijekom povijesti. Trgovina je u svojim počecima bila samo alat pomoću kojega su ljudi ispunjavali svoje potrebe. Važno je napomenuti i to da je u početku sva moć bila na strani prodavača. Oni su bili ti koji su imali nešto što zadovoljava potrebe kupaca i mogli su upravljati ponudom i cijenom.

Lidl i Aldi dva su njemačka pobjednička modela supermarketa s popustom, diskont rudnici jeftine robe sa superniskim cijenama, ograničenim asortimanom i ciljanom ponudom sa često vlastitim markama proizvoda, jeftinijim od poznatih brendova, pa kupci za manje novca dobivaju više.

Iako ih smatraju trgovinama za siromašne, u Velikoj Britaniji nude i jastoge, a u SAD-u su izazvali kaos zbog cijena 20 posto nižih od domaćih supermarketa. 

Kupujete li u Lidlu, znate kako izgleda njihova trgovina.

Na svečanoj promociji održanoj sinoć, 9. listopada 2018., u hotelu Holiday, proglašeno je 100 najboljih brendova koje svaka bolje snabdjevena trgovina mora imati na svojim policama u sezoni 2018./2019. 

Nakon što je Istraživačka agencija Nielsen predložila skoro 400 brendova, onoliko koliko jedno domaćinstvo iziskuje na našem tržištu, glasanju su pristupili trgovci iz cijele BiH glasajući putem online upitnika. 

Donedavno se stanovništvo po dobi dijelilo u samo dvije potrošačke skupine- mlade i odrasle.

Danas ih marketinški stručnjaci prepoznaju četiri, a uskoro će i više.

Najstarija generacija, tzv. tradicionalisti, rođeni su 1946. godine. 

Oni rođeni između 1946. i 1964. godine generacija su koju je američki Ured za statistiku nazvao "Baby Boomers" (aludirajući na poslijeratni boom novorođenčadi).

Treća je generacija X - rođenih između 1965. i 1979. 

Prema podacima Federalnoga zavoda za statistiku, potrošačke cijene u lipnju 2018. bile su veće za 0,2 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Također, u lipnju 2018., u odnosu na isti mjesec 2017., cijene su bile veće za 2,1 posto, što istodobno predstavlja i godišnju inflaciju.

Svaki dio trgovine, od rasporeda polica, svjetla, glazbe pa do mirisa koji se šire, dizajnirani su da nas uvuku, što dulje zadrže u trgovini i zavedu nas da trošimo, kaže marketinški stručnjak Martin Lindstrom.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u veljači u prosjeku su veće za jedan posto u odnosu na siječanj 2018. godine.

Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su skuplji za 0,9 posto, stanovanje i režijski troškovi za 0,7 posto, prijevoz za 5,1 posto, restorani i hoteli za 0,2 posto, a zdravstvo, te ostali proizvodi i usluge za po 0,1 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.