putopis

Nije to bila izgradnja nekog ogromnoga grada, utvrde, velikoga vinograda ili umjetnoga jezera. Bilo je nešto puno veće... 

Riječ bajyr (ili bajir) dolazi iz turskog jezika i označava brijeg, uzbrdicu, strminu ili obalu. Udomaćila se u hrvatskom jeziku pa se često diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine koristi u obliku "bajer" za označavanje jezera, umjetnih akumulacija ili zemljanih intervencija na rijekama.

Najpoznatiji hercegovački bajer, i najveći, onaj je kod Ljubuškog.

Kuće i krajolik poput onih cestom uz Neretvu kroz nasade mandarina. Nema razlike, osim možda, što ove u Albaniji imaju dodatne ukrase - bar jedan bojler, zastave. Kažu, uz albansku, običaj je istaći i zastavu zemlje u kojoj je kuća "zarađena". 

Piše: Bojan Šunjić, Manager.ba 

Negdje gore, daleko od gradova, skriveni na okrajku Hercegovine, ponad Neretve, podno Visočice, Bjelimići su. U kolijevci od šume, po zelenoj se postelji na suncu baškare zaseoci Odžaci, Ježeprosina, Luka. Jedan do drugoga, držeći se bistrom Rijekom, uživaju u jutru uz cvrkut ptica i zvonjavu stada iz daljine. Žive, neki svoj, spokojan život. 

Piše: Bojan Šunjić

U tren oka okupilo se društvo trgovaca, šetača, djece na biciklima, majki što hvale svoje kćeri... Samo se policajac odmaknuo s drugu stranu ceste i značajno promatrao. I on bi u priču, al'...

Čudno su se preci poigrali imenima rijeka po hercegovačkim planinama. S Prenja Neretvu, s lijeve joj strane, izdašno vodom napajaju tri Bijele. S desna joj u naručje, poviše Konjica, dolaze dvije Ljute. Jedna s koje Konjic vodu pije, a druga koja razdvaja Visočicu i Treskavicu.  Obje ledene. Obje ljute.