"Uvijek će postojati skupine koje imaju ideološke, političke ili financijske motive za kritiziranje onoga što radimo, ali iako glasni, ti ljudi ne predstavljaju zajednicu." 

S nestrpljenjem se očekuje početak proizvodnje u kompaniji Adriatic Metals, najavljen za ovaj kvartal. O rokovima, pripremama, planovima, saradnji sa lokalnom zajednicom, očekivanjima i već postignutim ciljevima, za Poslovne novine razgovarao je Alem Logo, izvršni direktor ove nove vareške priče. 

Sa zadovoljstvom ističem kako pripreme teku planiranom dinamikom. Bez sumnje, sve će biti spremno za službeni početak proizvodnje u listopadu, te planiranu isporuku prvih koncentrata rude već u studenome, kaže Logo.

Četvrtina ukupnih izravnih stranih ulaganja u BiH

Vareš je rudarski kraj. Na koji način će se početak proizvodnje u ovom gradu odraziti na sveukupnu ekonomsku situaciju u BiH?  

Moram naglasiti kako se naša investicija već značajno odrazila na ekonomsku situaciju u BiH budući da je predstavljala 25% ukupnih izravnih stranih ulaganja u 2022. To nam je osiguralo i dva važna priznanja – Najveća strana investicija Sarajevo Business Foruma, kao i Investicija godine Poslovnih novina. Ove godine smo dobili i status Projekta od posebnog značaja za BiH. Do danas smo uložili gotovo 400 milijuna maraka – u istraživanje, razvoj rudnika, izgradnju infrastrukture i postrojenja za preradu. Dodatno, predviđamo da će Projekt Vareš značajno poboljšati trgovinski bilans BiH već naredne, 2024. godine, prvi put od sticanja nezavisnosti te doprinijeti rastu BDP-a za 2%.

Novo postrojenje trebalo bi, prema najavama, prerađivati 800.000 tona rude godišnje. Kakva su očekivanja investitora od cijelog projekta Vareš? 

Godina intenzivnijeg rada bit će 2024., uz očekivanu preradu više od pola milijuna tona rude i značajnu dobit. Od 2025. nadalje, očekujemo kako ćemo biti u stanju konzistentno stvarati više od 250 milijuna dolara operativne dobiti godišnje, vratiti bankarske kredite i osigurati povrat dioničarima.

Na putu stare slave

Prije nekoliko mjeseci pokrenuli ste kampanju za zapošljavanje novih 180 radnika, uz više od stotinu postojećih. Kakva je situacija u Varešu sa kvalificiranom radnom snagom? 

To nije samo problem Vareša, već i ostatka BiH kad je riječ o ovoj industriji. To je prepoznato kao problem već u fazi planiranja projekta te smo se stoga fokusirali na razvoj mladih stručnjaka iz svih dijelova BiH, koji bi inače tražili posao u drugim zemljama. Zaposlili smo i nekoliko vrlo iskusnih stranih stručnjaka koji imaju zadatak obučiti ih u narednih tri do četiri godine.

Trenutno imamo oko 270 radnika, dok će još 80 početi s radom u narednih šest tjedana. Imamo i otprilike 400 izvođača na lokaciji.

Od svih zaboravljen, Vareš postaje poželjno mjesto za život, pa se ubrzano doseljavaju cijele obitelji. Koliko Vama osobno i koliko kompaniji znači činjenica kako doslovce vraćate jedan cijeli grad u život? 

Drago mi je što ste to spomenuli. Takva zapažanja čujemo gotovo svakodnevno. I moram reći, bez lažne skromnosti, kako smo na to iznimno ponosni. Ne treba zaboraviti kako je Vareš i u prošlosti bio dinamična zajednica oslonjena na rudarstvo. Rat i zatvaranje rudnika doveli su do perioda društvenog i ekonomskog propadanja. Mi smo to promijenili, i postigli preokret. Ne samo kako Vareš vraćamo na puteve stare slave, već smo na dobrom putu učiniti ga istinskim centrom rudarenja 21. stoljeća.

Niste krili kako su Vam ciljevi pri zapošljavanju naši ljudi koji žive u inozemstvu i kako na taj način pokušavate, ne samo zaustaviti odlazak ljudi iz BiH, nego i neke od njih vratiti u domovinu. Jeste li uspjeli u svom naumu? 

Targetiranje bh. državljana u iseljeništvu, koji imaju želju vratiti u domovinu pod uvjetom da si osiguraju posao jedan je od primjera našeg doprinosa održivom razvoju. Primili smo veliki broj aplikacija, što svjedoči o značajnom interesu, no budući je proces intervjuiranja još u tijeku, ne mogu sa sigurnošću govoriti o brojkama.

(G)rade, sade i školuju

Kakva je suradnja sa lokalnom zajednicom, općinskom administracijom, stanovništvom, nailazite li na probleme? 

Naš cilj nikada nije bio samo realizacija projekta, već stvaranje pozitivnog nasljeđa. Građani i vlasti su to prepoznali i validirali “društvenom dozvolom” za rad. To je rezultat godina uloženih u razumijevanje njihovih ambicija, ciljeva i potreba. Trudimo se svojim angažmanom opravdati povjerenje i zadržati tu dozvolu.

Uvijek će postojati skupine koje imaju ideološke, političke ili financijske motive za kritiziranje onoga što radimo, ali iako glasni, ti ljudi ne predstavljaju zajednicu. Transparentnost u poslovanju i odgovornost prema zajednici u svim našim aktivnostima pomaže nam da minimiziramo efekte kampanja dezinformacija takvih skupina.

Na koje načine pokazujete društvenu odgovornost?  

Primjeri su detaljno opisani u Izvještaju o održivosti za 2022. godinu. Preporučujem ga za čitanje svima koji žele saznati više o načinu poslovanju u skladu s najboljim svjetskim praksama i u interesu lokalne zajednice. 

Ukratko, podijelio bih ih na dva dijela – pružanje mogućnosti zajednici da sama sebi pomogne i investiranje u njen prosperitet. Dat ću vam nekoliko primjera – namjerno smo preusmjerili naš lanac opskrbe kako bismo razvili domaće kompanije i kadar i osigurali da projekt pruža održivu korist kroz mnoge generacije. Osnovali smo Fondaciju, koja već tri godine stipendira srednjoškolce i studente, financira projekte zaštite okoliša i doprinosi razvoju sporta, kulture i umjetnosti. Financirali smo rekonstrukciju željezničke pruge i ponovo povezali Vareš i luku Ploče nakon 20 godina. Riješili smo pitanje odgovarajuće zdravstvene njege u Varešu, renovirali dječije igralište… Primjera je mnogo, a mi ćemo s jednakom predanošću nastaviti i u budućnosti. 

Može li poslovanju u rudarstvu biti „zeleno“ i održivo i na koji način? 

Naravno kako može i mi smo zorni primjer. Ovaj projekt je specifično dizajniran da minimizira utjecaj na okoliš i zapravo pruži neto ekološku korist, što nas bez sumnje izdvaja od ostalih rudarskih kompanija. Primjerice, primjenili smo niz visokotehnoloških rješenja kako bismo osigurali da naš uticaj na okoliš bude nula. Jedno od njih je postrojenje za preradu vode, prvo u BiH. Pojednostavljeno, očekujemo kako ćemo u roku od šest mjeseci od početka proizvodnje reciklirati vodu 100%. Postavili smo solarne panele sredinom 2021. i do sada reducirali emisiju CO2 za 36.000 kg, što je jednako smanjenju krčenja šuma za 1.947 stabala. Naredni korak je izgradnja solarne farme. Obnovili smo lokacije kontaminirane industrijskim aktivnostima prije 1992. te posadili tri puta više drveća nego što smo morali ukloniti za izgradnju rudnika. 

Poslovne novine / manager.ba