VANJSKOTRGOVINSKA KOMORA
Zaleđene maline su voće koje BiH najviše izvozi
Manager.ba/klix.ba BiH 26 veljače, 2018

Izvoz voća i povrća iz BiH bilježi značajan rast posmatrajući period od 2003. do 2017. godine. Pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini je iznosila 62 posto, a proizvod koji najviše izvozimo su zaleđene maline.

Uvoz je u padu, ali je i dalje visok te uvozimo i ono što sami proizvodimo, poput jabuka. Od ukupnog izvoza voća i povrća, zaleđene maline čine udio od 33 posto, a u top pet artikala su još svježe kruške, jabuke, šljive i kornišoni.

U prošloj godini izvezeno je 22.000 tone zaleđenih malina. U 2013. izvezeno ih je u iznosu od 20 miliona KM, da bi u prošloj godini zabilježili rast na 71 milion KM. P

okrivenost uvoza izvozom, kada je riječ o zaleđenim malinama, je u omjeru 1:45, gledano u KM, što znači da na jednu KM uvoza izvezemo 45,85 KM malina. Najviše ih izvozimo u Srbiju, Njemačku, Švedsku, Tursku, Austriju, Sloveniju, Poljsku, Švicarsku i Italiju.

Kada je riječ o svježim kruškama, skoro sve izvozimo u Rusiju, kao i svježe jabuke. Nažalost, izvoz jabuka u Rusiju je zaustavljen, ali iz Vanjskotrgovinske komore BiH poručuju da se radi na rješavanju ovog problema.

"Postavljana su pitanja da li mi možemo proizvesti tražene količine jabuka i analizama i inspekcijama je utvrđeno da možemo. Osim Rusije, jabuke izvozimo u Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju i Norvešku", rekli su iz VTK BiH.

Izvoz šljiva je bio izuzetno visok 2013. godine, da bi potom doživio drastičan pad. Ipak, u prošloj godini se stanje popravilo i izvezli smo 12 miliona KM vrijednosti ovog voća. Najveće tržište na koje izvozimo šljive je Njemačka, a potom Slovenija, Austrija, Rusija, Hrvatska, Švicarska, Italija i Belgija. Kornišoni su postali izuzetno popularni tokom proteklih godina i najveći izvoz zabilježen je 2016. godine - 13 miliona KM, ali zbog vremenskih uvjeta tokom prošle godine prinosi kornišona su opali pa je izvezeno devet miliona KM.

Najviše ih izvozimo u Njemačku, zemlje regije i Francusku. U narednom periodu ovaj sektor uzgoja će biti pojačan s obzirom na to da postoji veliko interesovanje za ovu vrstu krastavica. Kada se pogleda ukupna vanjskotrgovinska razmjena voća i povrća, najznačajnije tržište za BiH je Srbija u koju smo prošle

godine izvezli voće i povrće u vrijednosti 39 miliona KM, na drugom mjestu je Rusija, a potom slijedi Njemačka. Bitno je istaći da je 2013. godine u Rusiju izvezeno svega milion KM voća, da bi se taj iznos u prošloj godini povećao na 55 miliona KM.

Pad izvoza bilježimo prema Republici Hrvatskoj.

U 2017. godini najviše smo uvezli banana, ali nažalost i dalje uvozimo i ono što sami proizvodimo. Tijana Muhamedagić, sekretarka Asocijacije za prehrambenu industriju u Sektoru privrede VTK BiH, iznijela je podatak da građanin BiH u toku jedne godine pojede 10 kilograma uvezenih jabuka. Uvozimo i kruške, grah, crni luk, paradajz, paprike, krompir i mrkvu. Primjera radi, u prošloj godini je u BiH uvezeno 296 šlepera od 20 tona krompira.

"I dalje uvozimo velike količine voća i povrća po niskim cijenama, što dovodi u pitanje kvalitet takvih proizvoda. Potrebno je usvojiti pravilnik o tržišnim standardima za voće i povrće, na čije usvajanje se čeka već nekoliko godina, a koji bi zaštitio domaće potrošače i proizvođače", kazala je Muhamedagić.

Povezani članci

1

2