Bogati su prirodnim resursima, socijalni sustavi potiču ih na poduzetništvo pa ne čekaju državne poslove, vole rizike, vole nove tehnologije i vole inozemna tržišta.    

Carlsberg je jedna od najvećih pivovara na svijetu. Izvršni direktor Jacob Aarup-Andersen priznaje kako je njen uspjeh dio veće slagalice danskih kompanija. Kaže kako ga pitaju kako toliko mala država ima toliko velikih kompanija. Ono što je poslovna istina Danske to je i poslovna istina Finske, Norveške i Švedske.

U ove četiri zemlje živi 0,3% od ukupne svjetske populacije i zaslužne su za 1% ukupnog svjetskog BDP-a. Imaju impresivan popis korporacija. Po prihodu, Lego je najveći svjetski proizvođač igračaka. IKEA najveći proizvođač namještaja.

Najvrjedniji u Europi

Nordijske su zemlje vodeći proizvođači strojeva,poput kompanije Atlas Copco, telekomunikacijske opreme (Nokia i Ericcson), pojasa (Autoliv) i dizala (KONE). U njima su stvorene i najveća svjetska internetska platforma za slušanje glazbe Spotify te najveća "kupi sada, plati kasnije" platforma Klarna. Novo Nordisk, danski pionir u proizvodnji lijekova za mršavljenje, najvrednija je europska kompanija.

Nordijske kompanije su u proteklom destljeću nadmašile one iz ostatka Europe. Dioničari nefinancijskih nordijskih kompanija su u posljednjih 10 godina imali veće prihode od dioničara nefinancijskih kompanija u ostatku Europe.

Nordijske kompanije čine 13% MSCI Europe, indeksa najvrednijih kompanija na Starom kontinentu. Usporedbe radi, prije pet godina su činile 10% MSCI Europe. Danas je taj udio jednak udjelu njemačkih kompanija.

Vrijedni i u Svijetu

Kompanije sa sjevera Europe dobro se snalaze i u odnosu na svjetsku konkurenciju. The Economist je 20 najvrednijih nordijskih kompanija uporedio s njihovim glavnim konkurentima.

Nordijske kompanije su 2023. godine generirale operativne marže (omjer dobiti prije kamate i poreza od prihoda od prodaje) koje su u prosjeku bile veće za 7% u odnosu na konkurenciju dok je uloženi kapital od prihoda bio veći za 5%.

Dug u odnosu na operativnu dobit (prije amortizacije) bio je manji kod 14 od 20 kompanija dok je godišnji rast prodaje bio jednak rastu prodaje kod konkurencije.

Naravno, nije svaki nordijski posao bio uspješan. Proizvođač baterija Northvolt je nedavno bankrotirao. Nokijino poslovanje je značajno narušeno onda kada je Apple počeo proizvoditi iPhone.

Razlozi uspjeha

Sjever Europe je blagoslovljen prirodnim resursima, drvom, željeznom rudom, plinom i naftom, posebice u Norveškoj.

Kao jedan od razloga uspjeha nordijskih kompanija The Economist ističe to što su biznismeni ovog dijela svijeta avanturisti, što je bio slučaj i s njihovim vikinškim precima. Aarup Andersen iz Carlsberga je napomenuo kako je međunarodna perspektiva za njih najvažnija.

Samo 2% ukupnog prosječnog prihoda 10 najvrednijih nordijskih kompanija za koje su dostupni podaci ostvareno je na domaćem tržištu dok su njihovi konkurenti iz ostatka Europe ostvarili 12% na domaćem tržištu, a konkurenti iz Amerike 46% na domaćem tržištu.

Anders Boyer, glavni financijski direktor Pandore, najvećeg svjetskog proizvođača nakita po obujmu, podsjetio je kako je njegova tvrtka za 7 ili 8 godina prešla put od poslovnice u Kopenhagenu do globalnog igrača. U Danskoj ostvaruje samo 1% od ukupne prodaje.

Drugi razlog uspjeha nordijskih kompanija je dugi entuzijazam u prihvatanju tehnologije. Lego je nedugo poslije Drugog svjetskog rata promijenio materijal od kojeg proizvodi svoje igračke - drvo je zamijenio plastikom. Tada nova mašina za oblikovanje plastike je isplaćena u jednoj godini prodaje. Taj duh promjena je ostao.

Prema podacima Eurostata, 45% kompanija u Evropskoj uniji koje zapošljavaju više od 10 osoba koriste usluge računarstva u oblaku. Upravo su nordijske kompanije na vrhu tog popisa. Žar kompanija sa sjevera Evrope za novim tehnologijama je vidljiv i na uspješnim startup kompanijama.

London, Pariz i Berlin su jedini europski gradovi koji privlače više rizičnog kapitala od Stockholma, a on ima daleko manje stanovnika. Helsinki je prepun tvoraca videoigara, među kojima su Rovio, koji stoji iza igre Angry Birds, i Supercell koji stoji iza igre Clash of the Clans.

Nordijski biznismeni smatraju kako je manje zastrašujuće riskirati, znajući kako postoje izdašne naknade za nezaposlene te dobro javno zdravstvo i obrazovanje ako ne uspiju. To znači kako je državna politika u širem smislu treći razlog uspjeha nordijskih kompanija. Visokim stopama osobnog poreza financiraju se izdašni socijalni sustavi, ali je porezna stopa na dobit skoro jednaka onoj u Sjedinjenim Američkim Državama.

Fondacija Heritage, konzervativna think-tank organizacija iz Washingtona, svake godine utvrđuje indeks ekonomskih sloboda država, a kojim se odražava koliko su tržišta otvorena. Prilikom utvrđivanja indeksa razmatraju se visina carinskih stopa, sloboda poslovanja, propisi idr. Danska, Norveška i Švedska su među prvih 10 zemalja prema spomenutom indeksu.

U Danskoj je lakše zaposliti i otpustiti radnika nego negdje drugo u Europi. Digitalizacijom se olakšalo poslovanje u ovoj zemlji. Vincent Clerc, izvršni direktor danskog brodskog giganta Maerska, ukazao je da se PDV može dobiti u roku od jednog dana. S druge strane, poređenja radi, u Francuskoj to može trajati mjesecima.

Imaju strpljive dioničare. Prema američkoj konzultantskoj kući McKinsey, četiri petine velikih nordijskih kompanija imaju dugoročno vlasništvo dok tri petine ostalih europskih kompanija imaju dugoročno vlasništvo, odnosno petina američkih kompanija imaju dugoročno vlasništvo.

Poslovne dinastije imaju istaknutu ulogu. Maersk i Lego su još uvijek pod kontrolom obitelji Moller i Kristiansen, koje su ih i utemeljile. Obje kompanije uglavnom vode oni koji nisu članovi obitelji. Švedska obitelj Wallenberg, koja je bogatstvo stekla u bankarstvu, ima velike udjele u različitim kompanijama, među kojima su Atlas, Copco i Ericsson. Ostale nordijske kompanije, što se odnosi i na Carlsberg i Novo Nordisk, pod kontrolom su neprofitnih fondacija.

Takvim vlasničkim aranžmanima spriječeno je strancima preuzeti nordijske kompanije i imaju više vremena za rast. Prema McKisneyovoj procjeni, četiri petine nordijskih kompanija s burze troše više na istraživanje i razvoj nego njihovi Zapadni konkurenti.

Preživljava onaj koji se prilagodi

Lars Fruergaard Jorgensen, izvršni direktor Novo Nordiska, naglasio je kako je fokusiran na to kako će kompanija izgledati u narednih 10-20 godina. The Economist to smatra dobrim jer bi i nordijski biznisi u narednim godinama mogli biti pod pritiskom. Razlog je što se oslanjaju na poslovanje u inozemstvu, pa su utoliko više izložene geopolitičkim izazovima.

Neke od kompanija su već pogođene. Pa je tako Rusija 2023. godine preuzela Carlsberg i stavila ga pod privremenu upravu. Pivovara je u prosincu prošle godine pristala svoje poslovanje u Rusiji prodati dvojici uposlenika, i to po vrlo nisko cijeni.

Militantni Huti su projektilima pogodili Maerskove brodove i kontejnerske terminale u Crvenom moru, primoravši ga zaobilaziti Suecki kanal, što je za posljedicu imalo povećanje vremena putovanja i povećanje troškova.

Economist piše kako će poslovanje u inozemstvu postati još teže za drugog mandata Donalda Trumpa jer 10 najvrednijih nordijskih kompanija trećinu prodaje ostvaruju upravo u SAD-u.

Za suočavanje s izazovima bit će potrebna još jedna karakteristika nordijskih kompanija. Niels Christiansen, izvršni direktor Lega, poziva se na znanstvenika Charlesa Darwina u svojoj procjeni zašto nordijske kompanije posluju toliko dobro - "nije nužno da će preživjeti najjači, već onaj tko se prilagodi promjenama".

Izvor: The Economist
Prijevod: Klix
Korekcija i prilagodba: Manager.ba