Skoro svaka analiza ekonomija sjevera Europe, pokazuje kako se radi o državama sa najvišim stupnjem bogatstva po glavi stanovnika i uređenosti. Posljednjih mjeseci, u skandinavskim se zemljama događa promjena ekonomske politike usmjerena prema sektoru koji je u Europi dugo bio u drugom planu. 

Zbog visoke ovisnosti od kineskih sirovina potrebnih za sektor visokih tehnologija i zelene tranzicije, nordijske države postaju sve važnije za europsku stratešku autonomiju u ovoj oblasti.

Skandinavske kompanije počele su brojne istraživačke rudarske aktivnosti, projekte novih rudnika i kapaciteta za obradu ruda različitih minerala. Razlozi su i ekonomske i političke prirode.

Energetski i tehnološki sektori EU u velikoj mjeri ovise od kritičnih minerala, uglavnom uvezenih iz Kine. Trenutno, 98% europskih retkih elemenata Zemlje (REE) dolaze iz Kine, dok države poput Čilea, Rusije i Konga opskrbljuju europsku industriju bakrom, litijem, kobaltom i fosfatom.

Takva ovisnost stvara ekonomske i sigurnosne rizike, posebno u svjetlu rastućih potreba Europe za ovim resursima. Do 2050. godine, EU će trebati više desetina puta više litija i oko deset puta više REE za tehnologije obnovljive energije kao što su turbine na vjetar, baterije za električna vozila i naprednu stealth tehnologiju i radare.

Oslanjanje na vanjske partnere postalo je očigledno tijekom nedavne energetske krize, dok je EU radila na prekidanju ovisnosti od ruskog plina i nafte. Norveška se pojavila kao ključni dobavljač sa povećanjem svoje proizvodnje nadoknadivši dio manjka. Sada, s obzirom kako Kina sve više politički koristi svoj izvoz minerala, nedavno ograničavajući izvoz germanija i galija, ključnih za elektroniku, EU ubrzava planove za razvoj vlastitih lanaca opskrbe.

Održivo rudarstvo kao početak

Nordijske zemlje, sa svojim ogromnim rezervama minerala, pojavljuju se kao potencijalni stupovi neovisnosti Europe u sferi važnih resursa. Švedska, Norveška i Finska nametnule su se kao najvažnije zemlje u tom pthvatu.

Kada se radi o Finskoj, govori se o državi koja je najdalje stigla u razvoju rudarskog sektora i koja je već nezamjenjiva kada se radi o suverenosti Europe u ovoj oblasti. U središtu finskih napora je održivo rudarstvo uključujući napredne sustave za upravljanje otpadom i inovacije kao što je bio-heap leaching za ekspolataciju nikla.

Finska je trenutno država koja rudari ili će uskoro rudariti minerale poput kobalta, nikla, litija, bakra i fosfata. Projekti poput litijskog rudnika Keliber, koji je dobio ekološku dozvolu, i rafinerije u Kokoli uskoro će smanjiti ovisnost EU od kineskog uvoza, dok je Finska jedina država unutar EU koja rudari i obrađuje deficitarni kobalt.

Osim litija i kobalta, Finska eksploatira nikl u najvećem europskom rudniku, Talvivara, koji godišnje proizvodi oko 50.000 tona ovog minerala za industriju baterija i čelika. Finski rudarski klaster, koji čini preko 200 kompanija, sveučilišta i istraživačkih organizacija, ima dvoznamenkast udio u izvozu zemlje i pruža dobar primjer održivog razvoja.

Finska zato godinama uspješno balansira ekonomski doprinos rudarstva s niskim emisijama plinova staklene bašte po glavi stanovnika, postavljajući standarde za zelenu tranziciju i rudarske prakse u Europi. Služi kao model i za razvijene i za zemlje u razvoju u sferi održivog rudarstva.

Norveška po finskom modelu

Osim Finske, važnu ulogu u rudarstvu ključnih minerala imat će i Norveška, koja je sa Europskom unijom potpisala sporazum o saradnji u oblasti kritičnih sirovina i održivih lanaca opskrbe.

Norveška je stavila sebe na europsku mapu zbog otkrića jednih od najvećih svjetskih rezervi fosfata, zajedno sa značajnim nalazištima drugih rijetkih minerala. Samo bi nalazište fosfata mogloopskrbljivati europsku poljoprivredu, automobilsku industriju i obnovljivu industriju u narednih 50 godina. 

Norveška se također fokusira na primjenu tehnika "zelenog rudarenja", kao što su izvlačenje i skladištenje ugljika, kako bi se osigurala održiva eksploatacija resursa.

Švedska neće zaostajati

I Švedska je napravila iskorak u sferi eksploatacije rijetkih elemenata. Državna rudarska kompanija LKAB nedavno otkrila preko milijun tona ovih rijetkih elemenata u sjevernoj Švedskoj. Ovo je jedno od najvećih poznatih nalazišta u Europi i moglo bi značajno podržati zelenu tehnološku industriju EU.

LKAB planira početi ekploataciju u roku od jednog destljeća, što bi moglo potaći proizvodnju baterija, vetroturbina i mikročipova u Europi i dodatno smanjiti ovisnost od Kine. 

Uloga ovih država najveća je u primjeni ekoloških standarda u rudarskom sektoru, a sve su im vlade posvećene "zelenom rudarstvu". Švedska rudarska kompanija HYBRIT već proizvodi "zeleni čelik" za glavne automobilske brendove i jedna je od prvaka u ovoj oblasti u svijetu.

Norveški rudnici fosfata planiraju izvlačenje i skladištenje ugljika, postavljajući visoku ljestvicu ekološki prihvatljive eksploataciju ovog deficitarnog resursa. 

B92 | Manager.ba