ZANIMLJIVOSTI
Umjesto odljeva u regiji se javljaju znakovi "dobitka mozgova"
manager.ba/indikator.ba Regija 20 travnja, 2021
Izvor fotografije:
indikator.ba

Migracija sa zapadnog Balkana nije novost. I iz političkih i iz ekonomskih razloga, regija je dugo bila neto izvoznik ljudi, posebno kada su u pitanju mladi.

 

Iako zapadni Balkan u cjelini ostaje regija koja pati od negativnog utjecaja vanjske migracije ili "odljeva mozgova", nedavna studija Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw) otkriva da su Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija - barem među visokoobrazovanim - doživjeli obrnuto: ono što se naziva "dobitak mozgova".

Migracija sa zapadnog Balkana nije novost. I iz političkih i iz ekonomskih razloga, regija je dugo bila neto izvoznik ljudi, posebno kada su u pitanju mladi. Ne iznenađuje što studija potvrđuje da je emigracija najveća među mladima.

Osim što mladi ljudi u regiji obično imaju manje odgovornosti i veću spremnost da se uključe u potencijalno rizičan potez napuštanja svoje zemlje, oni se suočavaju i sa nekim od najviših stopa nezaposlenosti mladih na svijetu.

To se posebno odnosi na Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo, gdje su trenutne stope nezaposlenosti među mladima 40,2 posto, odnosno 46,9 posto.

Kako je studija promatrala podatke od 2011. nadalje, treba spomenuti da su u prošlosti stope bile veće - nezaposlenost mladih u Bosni i Hercegovini je 2012. godine iznosila 63,43 posto, izvještava EmergingEurope.

Međutim, ono što pomalo iznenađuje je analiza migracija prema nivoima obrazovanja. U regiji se neto emigracija uglavnom događa u nisko i srednje obrazovanim grupama, s tim da Albanija jedino odudara - ovdje je neto emigracija najveća među dobro obrazovanim.

Odljev mozgova, emigracija visokokvalifikovanih i obrazovanih radnika, visok je u tri od šest zemalja zapadnog Balkana - Albaniji, Bosni i Hercegovini i Kosovu.

To je posebno izraženo u Albaniji gdje su 40% kumulativnog odljeva u analiziranom periodu (2012-2019) bili visokoobrazovani ljudi. Štoviše, u Albaniji i na Kosovu odljev mozgova događa se prvenstveno kod ljudi u ranim do srednjim dvadesetim, što ukazuje na to da mnogi odlaze čim završe visoko obrazovanje.

Daleko zanimljivije, ostale tri zemlje zapadnog Balkana - Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija - zapravo su zabilježile "dobitak mozgova" u posmatranom periodu.

Ova neto imigracija je također najizraženija među ljudima u dvadesetim godinama.

U sve tri zemlje emigracija onih sa srednjoškolskim obrazovanjem najveća je među najmlađom kohortom. Stoga autori studije zaključuju da je dobitak mozgova rezultat povratka ljudi u svoje zemlje nakon završenog tercijarnog obrazovanja u inostranstvu.

U slučaju Srbije, međutim, dobitak mozgova rezultat je i sve većeg broja studenata iz okolnih zemalja koji dolaze na univerzitet u tu zemlju. Posljednjih godina Srbija je postala regionalno središte koje privlači strane studente.

Prema podacima studije, između 2015. i 2019. godine u Srbiju se preselilo 90.000 visokokvalifikovanih ljudi, kao i 30.000 niskokvalifikovanih radnika.

Iako su za tri zemlje, a posebno Srbiju, podaci koji ukazuju na „dobitak mozgova“ visokokvalifikovanih ljudi ohrabrujući, ostaje činjenica da su sve države zapadnog Balkana neto gubitnici ljudi.

Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), od 2000. godine Srbiju je napustilo 665.000 tisuća ljudi.

Nezaposlenost mladih i dalje je jedan od najvećih izazova za regiju - čak i u Srbiji i Crnoj Gori koje imaju najniže stope, gotovo trećina onih između 15 i 24 godine koji su službeno nezaposleni. Visoke stope emigracije među onima koji ne pripadaju najvišim kvalificiranim skupinama mogu ukazivati ​​na činjenicu da se ljudi iseljavaju samo da bi mogli preživjeti: minimalne plaće na zapadnom Balkanu i dalje su među najnižima u cijeloj Europi.

Ipak, studija pokazuje da se u nekim zemljama regije događa možda više kružnih migracija nego što se ranije mislilo.

Sve u svemu, međutim, implikacije na koje autori studije ističu za regiju zvuče točno - zemlje moraju raditi na smanjenju nezaposlenosti mladih i stvoriti kvalitetna i pošteno plaćena radna mjesta za mlade, od kojih su mnogi angažirani na privremenom radu, često u neformalnoj ekonomiji .

Tagovi: