ILIRIJANA HAXHIBEQIRI-KARABDIĆ
Svakodnevna borba za ljudski život
Manager.ba/ladiesin.ba BiH 27 prosinca, 2018

Šefica odjela kardiohirurgije na klinici za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS, potječe iz intelektualne obitelji koja se generacijama bavi medicinom. Ljubavlju, zalaganjem i maksimalnom posvećenošću poslu i pacijentima, uspjela je dokazati da žena kardiokirurg može biti jednako uspješna, kao i muškarac. Autor je više stručnih radova, kao i udžbenika… Članica je brojnih svjetskih udruženja: RHICS (Ronald Hetzer International Cardiac and Vascular Surgery Society), EUROMACS (European Registry for Patients with Mechanical Circulatory Support) i EACTS (European Association for Cardiothoracic Surgery)…

Preuzeto sa portala Ladiesin.ba

Dugo sam razmišljala kako početi ovu priču… Kako predstaviti damu koja svakodnevno spašava živote… Kako predstaviti heroinu koja neustrašivim koracima ne preza ni od čega već hrabro „hara“ najzahtjevnijom medicinskom granom, kardiohirurgijom.

Ona je probila barijeru i pokazala da žene u našoj zemlji mogu biti jednako dobre, kao i muškarci, u ovoj medicinskoj oblasti.

Ona je prof.dr. Ilirijana Haxhibeqiri (Hadžibećiri)-Karabdić, šefica odjela kardiohirurgije na klinici za kardiovaskularnu hirurgiju KCUS.

Ilirijana potječe iz obitelji medicinskih radnika. Otac joj je bio profesor kirurgije i član prvog tima u Jugoslaviji, koji se bavio kardiokirurškim operacijama krajem 60-ih godina prošlog stoljeća.

Znala ga je, još kao srednjoškolka, promatrati kako operira i u tim trenucima rađala se njena velika ljubav prema medicini.  

– Od djetinjstva u našem domu medicina je bila svakodnevna tema razgovora mojih roditelja koji su bili zdravstveni radnici. To je, na neki način, i presudilo o mom daljnjem životnom opredjeljenju. Prve korake u kirurgiji sam naučila od svoga oca. I moji sestra (anesteziolog) i brat (forenzički psihijatar) su, također, doktori. Stažirala sam u John Radcliffe Hospital na Oxfordu 1996. godine.

Kardiokirurška edukacija počela je s timovima iz SAD-a, davne 1997. godine. Nakon toga uslijedili su timovi iz Beča i Švicarske.

Godine 2003. uspostavlja se suradnja s „Deutsche Herzzentrumom“ u Berlinu i iz Sarajeva odlazim na edukaciju u Berlin gdje ostajem 18 mjeseci, pod vodstvom profesora Hetzera i Pašića – počinje svoju priču Ilirijana.

 

 

Vaše prezime Haxhibeqiri nije karakteristično za bh. krajeve. Recite nam nešto o svom porijeklu?

 

Da, u pravu ste. Haxhibeqiri (Hadžibećiri) je moje djevojačko prezime. Albanka sam i rođena sam na Kosovu. 

Kardiokirurgija je najzahtjevnija grana medicine, i zahtijeva posebnu psihofizičku spremnost. U prošlosti su se njom bavili, isključivo, muškarci. 

U ne tako dalekoj prošlosti, kirurgija je bila grana rezervirana za muškarce, što nije bio slučaj samo na Balkanu, nego i u mnogim europskim zemljama.

Na sreću, taj trend se u zadnjih nekoliko godina promijenio tako da imamo povećan procent žena u oblasti kirurgije.

Na početku mog rada na kardiokirurgiji, bila sam svjesna stereotipa i predrasuda o ženi kardiokirurgu.

Svojom ljubavlju, zalaganjem i maksimalnom posvećenošću poslu i pacijentima, uspjela sam dokazati da žena kardiokirurg može biti jednako uspješna.

 

Kardiokirurgijom se bavite 21 godinu. Kako je u BiH biti žena koja se bavi ovom medicinskom oblašću?

 

Kardiokirurgijom se bavim od 1997. godine. Specijalizaciju sam počela 1999. godine, i to je bila prva specijalizacija kardiovaskularne kirurgije u BiH, koju sam uspješno završila 2004. godine.

Time sam postala prvi specijalista kardiovaskularne hirurgije u BiH, a prva žena kardiokirurg u široj regiji. Magistrirala sam 2008., doktorirala 2014., a docent, također, postala 2014. godine.

Želim reći da biti žena kardiokirurg je neopisivo lijep osjećaj. Moj svakodnevni posao podrazumijeva borbu za jedan ljudski život.

Ne postoji ništa uzvišenije od toga.

Iza mene su stotine i stotine uspješnih operativnih zahvata na srcu.

Neizmjerno volim svoj posao, a snagu mi daju osmjesi i zadovoljna lica mojih pacijenata kao i njihovih obitelji. To mi je uvijek satisfakcija za daljnji uspješan rad.

 

Koji su najčešći uzroci srčanih oboljenja?

 

Smatram da je potrebno više edukacije i preventivnih programa u cilju zaštite zdravlja s akcentom na kardiovaskularna oboljenja.

Evidentno je da populacija u našoj zemlji posvećuje vrlo malo pažnje svome zdravlju, načinu života i ishrani, što za posljedicu ima povećan rizik od oboljenja (genetička predispozicija, visoke masnoće, pušenje i fizička neaktivnost).

 

Jedna psihologinja je stres definirala kao nespecifični odgovor organizma na zahtjeve koji nadilaze njegove mogućnosti. Koliki je on uzrok infarkta?

 

Ne možemo reći da je stres izolirani faktor rizika. Naravno, ukoliko je kombiniran s gore navedenim faktorima, onda stvara idealnu podlogu za razvijanje kardiovaskularnih bolesti.

Incidenca kardiovaskularnih bolesti je u kontinuiranom porastu i obuhvaća najviše populaciju starosne dobi između 45 i 60 godina.

 

Je li kardiokirurgija dovoljno razvijena u našoj zemlji? Na koji način utjecati na njen razvoj u budućnosti?

 

Apsolutno tvrdim da je kardiokirurgija u našoj zemlji razvijena na visokom nivou.

Najsuvremeniju opremu i mogućnost kvalitetnog rada možemo zahvaliti podršci menadžmenta Kliničkog centra.

Naš kardiovaskularni tim je izvrstan i osposobljen je za sve najkompleksnije srčane operacije, što uključuje transplantaciju, mehaničku potporu srca, kao i endovaskularne procedure.

Ponosna sam na naš tim, rad i rezultat.

 

Koliko je zahtjevno obavljati dugotrajne operacije na srcu

 

Potrebna je posebna psiho-fizička spremnost za kardiokirurške zahvate, kao i staloženost, smirenost i maksimalna preciznost i koncentracija.

Kada ulazimo u operacijsku salu, zbog same kompleksnosti kirurške intervencije, ne možemo nikad procijeniti koliko će operacija trajati, te time je svaki od nas kardiokirurga istreniran za dugotrajne operacije, koje mogu trajati od šest pa do 20 sati.

 

S kojim dobnim skupinama pacijenata ste se najčešće susretali prilikom obavljanja zahvata?

 

Najčešća dobna skupina koja dolazi na kardiokirurške operacije je između 40 i 60 godina, s tim da sam imala i mlađih pacijenata, kao i populaciju u trećoj životnoj dobi. 

 

Tijekom Vašeg boravka u njemačkom centru za srce, Deutsche Herzzentrum Berlin (2004. i 2005.), bili ste u timu za transplantaciju srca. Hoćete li s nama podijeliti iskustva iz tog centra?

 

„Deutsche Herzzentrum Berlin“ je bio jedan od vodećih centara za srce gdje je godišnje rađeno više od 5000 operacija na srcu. Također je bio vodeći centar za transplantaciju i mehaničku potporu srca u Europi.

Transplantacije srca su rađene svakodnevno i obično su počinjale iza ponoći i trajale do jutarnjih sati. S ponosom mogu reći da sam nakon tri mjeseca boravka u Berlinu postala član transplantacijskog tima, kao i tima za mehaničku potporu srca (Assist device).

Moje prvo iskustvo uzimanja srca je u meni ostavilo neizbrisiv trag zato što je pacijentica, donator srca, bila porijeklom iz BiH.

Vrijeme provedeno u DHZB, kao i iskustvo i znanje stečeno u transplantacijskom programu, bilo je od izuzetne važnosti za nastavak moje uspješne profesionalne karijere.

 

Transplatacija u BiH - što se događa po tom pitanju?

 

Naš kardiokirurški tim je osposobljen za izvođenje ove vrste operacije, ali još nije pravno regulirano da bi se moglo pristupiti transplantaciji srca.

 

Radite i kao profesorica na medicinskom fakultetu. Daje li obrazovni sistem u našoj zemlji dovoljno mogućnosti mladim naraštajima da steknu praktične vještine?

 

Vanredni sam profesor kirurgije na Medicinskom fakultetu „Sarajevo School of Science and Technology“.

Predivno je raditi sa studentima i prenositi im svoje iskustvo i znanje i vidjeti njihov entuzijazam i želju za novim saznanjima.

Posebno zadovoljstvo mi je učiti ih kako da vole svoju profesiju i kako da požrtvovano i odgovorno obavljaju svoj posao, jer budućnost ostaje na mladim naraštajima.

Fakultet na kojem radim ispunjava najviše standarde, kako teoretskog, a tako i praktičnog dijela nastave.

 

Koji su budući trendovi u razvoju kardiologije i kardiokirurgije?

 

Najnoviji trendovi u oblasti kardiovaskularne kirurgije su minimalno invazivni pristupi srčanim oboljenjima koje naš tim već vrlo uspješno obavlja.

Također, i endovaskularne procedure se kod nas rade već nekoliko godina.

Naš kardiovaskularni tim je u trendu s najnovijim operativnim tehnikama i tehnologijama liječenja kardiovaskularnog sistema.

 

Dobra organizacija – ključ uspjeha!

 

 

Pored brojnih poslovnih obveza, Vi ste i uspješna obiteljska žena, supruga i majka. Koliko je teško uskladiti sve obveze s obiteljskim životom?

 

Biti majka je najljepši osjećaj. Majka sam dvoje djece, sina koji ima devet godina, i kćerke koja je studentica medicine.

Drago mi je da se obiteljska tradicija nastavlja.

Podrška obitelji, posebno mog supruga je bila od izuzetne važnosti i ključna za moju maksimalnu posvećenost poslu, posebno u periodu kada su djeca bila mala.

Često sam bila odsutna, na dežurstvima, dugotrajnim operacijama, dodatnim edukacijama, ali usprkos tome ljubav prema poslu i obitelji me motivirala da budem dobra majka, supruga i žena kardiokirurg.  

Dobrom organizacijom možete sve postići, i obiteljski i profesionalno.

Mislim da sam u ovoj svojoj priči uspjela ono što je često nespojivo uskladiti – vrhunsku kirurgiju, a uz to imati i sretnu i zadovoljnu obitelji!