Singapur je još od VII stoljeća jedan od najvećih trgovačkih centara u Aziji. U XIV stoljeću Singapur je bio glavni trgovački centar jugoistočne Azije. Nakon toga je nekoliko stoljeća bio piratsko gnijezdo. Slava mu se vratila 1819. godine, kada je sir Thomas Stamford Raffles, predstavnik Britanske istočnoindijske kompanije, ovdje osnovao naselje koje je služilo kao baza trgovine.
Ovaj period obilježio je oštar sukob između Velike Britanije i Holandije oko kolonizacije Malajskog arhipelaga. Englezima je bila neophodna baza koja bi osigurala trgovinu sa Kinom, a Singapur se činio savršenim rješenjem zbog svoje ogromne luke. Neovisnost je stekao 1965. godine, te je postao jedan od tehnički najrazvijenijih zemalja na svijetu. Od osamdesetih godina, pa sve do danas, privredni pokazatelji otočnog grada-države su među najvišim na svijetu.
Zahvaljujući svom strateškom položaju zemlja je postala jedan od najvećih trgovačkih centara. Također, značajan je komunikacijski centar, nalazi se južno od poluotoka Malaka, između Kineskog i Andamanskog mora. Točnije, nalazi se na otoku koji je odvojen od poluotoka Malake Dohorskim moreuzom, koji istovremeno obilježava granicu sa Malezijom. U luci, izgrađenoj u zoni intezivnog prometa, pristaju brodovi iz cijelog svijeta. Zahvaljujući ovakvom položaju, Singapur je ubrzo postao veoma važan trgovački, industrijski i financijski centar jugoistočne Azije. Usprkos tome što vremenom plaće i troškovi značajno rastu, ova azijska Švicarska i dalje bilježi upečatljiv privredni rast.
Azijski tigar
Singapur je jedna od najrazvijenijih država svijeta. Nakon proglašenja neovisnosti 1965. godine Singapur je postao jedan od tzv. azijskih tigrova pored Hong Konga, Južne Koreje i Tajvana, koji se razvijaju nevjerojatnom brzinom i ulaze u grupu industrijskih država za veoma kratko vrijeme. Bogatstvo se temelji na trgovini i lučkim djelatnostima. Singapur se najviše razvio na uvozu jeftinih sirovina i izvozu gotovih industrijskih proizvoda.
Singapur posjeduje izuzetno razvijenu i uspješnu tržišnu privredu, te je jedna od najuspješnijih nekadašnjih europskih kolonija. Usprkos nedostatku prirodnih resursa i izuzetnom malom domaćem tržištu, Singapur je dostigao zavidan privredni razvoj. Glavni uzroci uspjeha su izuzetno povoljan prometni položaj, politička stabilnost, visokokvalificirana i nezahtjevna radna snaga te pragmatična privredna politika. Singapur ima visoko razvijenu ekonomiju, koja se povijesno promatrano bazira na bescarinskoj trgovini. Ekonomija ovisi od izvoza prerađenih uvoznih proizvoda. Privreda se temelji na uslužnim djelatnostima i na izvoznousmjerenoj visokovrijednoj te radnointenzivnoj prerađivačkoj industriji kao što su elektronska, kompjuterska, farmaceutska, medicinska, kemijska i petrokemijska, prehrambena, brodograđevinska i duhanska. Najviše prihode bilježi elektronika (50% proizvodnje tvrdih diskova), dok se proizvodnja koja se bazira na novim tehnologijama, također, razvija brzo (medicinska aparatura, optika, fotoaparati, mjerni uređaji, radio, televizijska oprema).
Privlačan za investitore
Zbog svog liberalnog tržišta, niskokoruptivnog i stabilnog okruženja, Singapur je izuzetno privlačan za strana ulaganja i u njemu djeluje više od 4.000 stranih kompanija s više od polovine svih zaposlenih i polovinom vrijednosti izvoza (u industriji 70% neposrednih stranih ulaganja, prednjače SAD i Japan). Usprkos otvorenosti slobodnom protoku kapitala, privreda se nalazi pod velikim i neposrednim nadzorom države jer je u njenom vlasništvu 3/4 ukupnog zemljišta te raspolaže viškovima novca od porezih prihoda te zdravstvenih, mirovinskih i socijalnih fondova.
Jedan od najvećih svjetskih financijskih središta
Poljoprivreda nije znatna, provodi se na oko 700 ha; povrtlarstvo, voćarstvo, peradarstvo, ribarstvo, uzgoj orhideja i akvarijskih riba za izvoz. U uslužnim je djelatnostima zaposleno više od 3/4 radne snage, a one ostvaruju oko 2/3 vrijednosti BNP-a, najviše financijske usluge, trgovina te promet i veze. Singapur je, također, jedan od najvećih svjetskih financijskih centara.
Najvažnije financijske ustanove su Azijska dolarska burza (ADM, osnovana 1968. godine), na kojoj se trguje stranim valutama i kapitalom, te Singapurska burza vrijednosnih papira. U Singapuru posluje i oko 150 domaćih i stranih banaka. Godišnja posjeta stranih turista iznosi oko 6,5 milijuna. Singapur ima stalnu pozitivnu vanjskotrgovinsku bilansu te ulaže mnogo novca u zemlje južne i jugoistočne Azije te Europe. Glavni vanjskotrgovinski partneri su: Malezija, SAD, Kina, Indonezija, Japan, Tajvan.
Trgovina i promet
Jedna od asocijacija na Singapur jeste upravo trgovina. Singapur, zapravo, ne proizvodi ništa. Na tako malom prostoru i nema nekih prirodnih resursa. Zbog toga je trgovina za ovu državu osnova svega. U Singapuru se nalazi najveća luka u ovom dijelu svijeta – jedna od najvećih na cijelom svijetu, gdje svakih pet minuta uplovljava po jedan prekooceanski teretni brod. Singapur je druga luka u svijetu (iza Shanghaija) prema ukupnom prekrcaju tereta u luci i prva kontejnerska luka svijeta. Promet je astronomski, roba se iz svih dijelova svijeta skladišti, a zatim preprodaje dalje i od toga se živi.
