POSLOVNI SAVJETI
Savjeti nobelovaca - lekcije bihevioralne ekonomije
Manager.ba/dnevnik.ba BiH 06 ožujka, 2018

Ljudi tijekom života donose mnoge pogrešne odluke: puše, kockaju, piju alkohol, prebrzo voze, pretjerano troše, ugovaraju nepovoljne kredite, koriste financijske proizvode i usluge koje ne razumiju. Možda se ne bi tako ponašali kada bi bili savršeno informirani, savršeno racionalni ili kada bi njihove kognitivne sposobnosti bile neograničene.

Biti financijski uspješan, štedjeti i osigurati budućnost, nije lako. Ostvarenje financijskog blagostanja najčešće zahtijeva visoku razinu financijske pismenosti, samokontrole i puno odricanja. Bihevioralni ekonomisti smatraju da manjak samokontrole, pretjerana samouvjerenost i neadekvatno mentalno računovodstvo mogu biti neki od razloga neuspješnog upravljanja osobnim financijama.

Odoljeti potrošnji

Zašto ne možemo odvojiti dio svog dohotka za štednju, a znamo da bismo trebali? Zašto se ne možemo oduprijeti novoj potrošnji? Obećavamo da ćemo štedjeti za mirovinu, ali trošimo novac na odmor.

Odlučili smo da od ponedjeljka počinjemo s dijetom, ali se predajemo pred čokoladnom tortom. Obećavamo da ćemo redovito vježbati, a onda otkazujemo kako bismo pogledali omiljenu seriju. Profesor bihevioralne ekonomije Dan Ariely kaže da smo u trenutku kad dajemo obećanje da ćemo štedjeti, vježbati i paziti na prehranu 'hladne glave'. No, tada dolazi do lave vrućih emocija; baš kada smo odlučili štedjeti, vidimo novi automobil, planinski bicikl ili cipele koje moramo imati. Za odustajanje od naših srednjoročnih i dugoročnih ciljeva s ciljem trenutnog zadovoljenja želja, krivi su, kaže Ariely, manjak samokontrole i odugovlačenje.

Nobelovac Daniel Kahneman je objašnjenje problema pronašao u podijeljenosti ljudskog uma na 'sistem 1' i 'sistem 2'. Sistem 1 temelji se nagonskim rješenjima i brzom razmišljanju. S druge strane, sistem 2 temelji se na svjesnom, racionalnom, sporom razmišljanju. Uspješnost naših odluka, primjerice odluke o štednji, ovisi o sistemu 2, koji bi trebao kontrolirati i ispravljati pogreške do kojih dolazi unutar sistema 1 i u trenutku kada smo vidjeli nove cipele i odlučili mijenjati štednju za potrošnju, sistem 2 je taj koji bi trebao zaustaviti našu nagonsku reakciju za kupnjom i upozoriti nas da je taj novac potrebniji u fondu štednje za mirovinu. Međutim, kako sistem 2 zahtijeva značajan mentalni napor, pojedinac ga, zbog sklonosti lijenom ponašanju koja nam je, tvrdi Kahneman, svima urođena, ne uključuje dovoljno često, pa je sistem 1 taj koji najčešće upravlja svim našim odlukama.

Prošlogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor Richard Thaler definirao je podijeljenost uma kao postojanje 'planera' i 'izvršitelja'. Planer je onaj koji je usredotočen na planiranje srednjoročnih i dugoročnih ciljeva (koji uključuju i štednju), a izvršitelj je onaj koji je usredotočen na kratki rok i maksimalizaciju korisnosti u navedenom trenutku. U situaciji kada planer kontrolira izvršitelja, pojedinac će biti sposoban generirati štednju, a u suprotnoj će situaciji biti skloniji potrošnji i zadovoljenju trenutnih želja.

Planer i izvršitelj

Arielyjevo istraživanje sugerira da su oni koji prepoznaju i priznaju svoje slabosti, iako gotovo svatko ima problema s manjkom kontrole i odugovlačenjem, u boljoj poziciji za pronalazak i korištenje alata koji će im pomoći u ovladavanju problema. Svaki od problema s kojim se suočavamo, tvrdi, ima i mehanizme samokontrole. Ako ne možemo sami izdvajati za štednju, možemo ugovoriti trajni nalog. Thaler smatra da su klađenje s prijateljima i obitelji oko uspješnosti izvršavanja zadatka, objavljivanje svojih ciljeva prijateljima ili, primjerice, pisanje bloga na kojem ćemo svoje probleme i izazove podijeliti s drugima, također neki od načina koji nam mogu pomoći u pridržavanju nužnih granica i ispunjavanju definiranih ciljeva.

Video
IVAN ŠIMIĆ, HERTRONIC
I uspješan poduzetnik i vrstan književnik
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Iskustvo pacijenta - ugradnja umjetnih zglobova oba kuka u jednom aktu direktnim prednjim pristupom
MIRO RAGUŽ
Umjesto građevinskog inženjera postao pionir grafičkog dizajna