MODERNA ARHITEKTURA
"SARAJEVSKI BLIZANCI": ‘Momo i Uzeir’ bili su simbol velikog industrijskog zamaha
Manager.ba/Biznisinfo.ba BiH 03 prosinca, 2018

Poslije oslobođenja Sarajeva, počeo je i njegov rast, koji je ispočetka bio tih i neprimjetan da bi se polako, kako su godine prolazile, glavni bh. grad približavao velikim centrima.

Uskoro je grupa iskusnih političara i poznatih antifašista u Sarajevu pokrenula veliki industrijski zamah. To se najbolje osjetilo šezdesetih i sedamdesetih godina.

– Počele su nicati poznate firme, koje su bile osovina bosanskog, ali i sarajevskog industrijskog razvoja. Jedna od takvih zasigurno je UNIS – Udružena metalska industrija Sarajevo.

Pojavio se 1968. godine i u svom sklopu je imao 88 poduzeća.

Interesantno je da skraćeni naziv ovog preduzeća UNIS u prijevodu s francuskog jezika znači ujedinjeni – započeo je priču Mufid Garibija, sarajevski arhitekt i dobar poznavatelj povijesti grada.

 

Poslovni centar

 

UNIS je bio jedan od najprepoznatljivijih brendova bivše zemlje, poznat i šire u svijetu, a posebno u zapadnoj Europi.

S nešto manje od 50.000 radnika, obuhvatio je sve grane metalske industrije i, po svojoj snazi, bio je odmah uz “Energoinvest”.

Bilježio je godišnje profite koji su prelazili i milijardu američkih dolara, a takva firma zasluživala je i svoj poslovni centar.

Marindvor je bio idealno mjesto da se tu, prekoputa Skupštine i Izvršnog vijeća, podignu poslovne zgrade.

– Projekt je povjeren Ivanu Štrausu, nedavno preminulom poznatom sarajevskom arhitekti i akademiku. Ideja je bila da se dignu dvije kule, potpuno iste, povezene dubokim suterenima, visokim prizemljima i zgradama od po 25 katova.

Ne bi to bilo toliko interesantno da dizajn kula nije podsjećao na čuveni Svjetski trgovački centar u New Yorku, samo četiri puta manji. To je, ujedno, bio početak moderne arhitekture u Sarajevu, koja je oslonjena na čuvenog svjetskog arhitektu Mies van de Rohea, začetnika svjetske moderne arhitekture – otkriva Garibija.

Betonska konstrukcija s betonskom jezgrom rasla je naočigled Sarajlija.

No, kao i u svakom poslu, tako su i ovdje nastajali problemi. Kad je objekt podignut, došlo je do dugog zastoja. Nekoliko godina su zgrade stajale izgrađene, a nedovršene.

– Građani su mislili da su financije u pitanju, ali je pravi razlog zastoja bilo tonjenje zgrada. Tražilo se rješenje kako zaustaviti ovaj proces, a nakon nekog vremena, njemačka firma je posebnom tehnologijom uspjela upumpati beton u tlo do sloja laporca i tako je zgrada stabilizirana. Bila je to neočekivana, ali nužna velika investicija – pojašnjava Garibija.

 

Staklena fasada

 

Neboderi su završeni 1986. godine i obavijeni staklenom fasadom.

To su bile jedne od prvih zgrada u regiji čija se konstrukcija pokrila modernim staklenim fasadama.

Intenzivna plava stakla utapala su se u nebo i “Sarajevski blizanci” postali su jedan od zaštitnih simbola modernog Sarajeva.

Posebno je interesantno što su u gradu vrlo brzo dobili nadimke “Momo i Uzeir” po čuvenoj humorističkoj radioemisiji koja je oslikavala Sarajevo i njegovu multietničnost.

Emisija je imala čuvene dijaloge u kojima su bile poznate riječi kad Momo završava sa “svašta”, a Uzeir s “jašta”.

Emisija je bila toliko popularna da su Sarajlije s nestrpljenjem čekale nedjelju.

Poslije je doživjela i svoje televizijsko izdanje. Tako su Momo i Uzeir dobili i svoje zgrade.

A Momo i Uzeir bili su tada izuzetno popularni Rudi Alvađ i Rejhan Demirdžić.

 

Nije se ostvarila želja Sarajlija

 

Jedan je detalj poseban – kad se u Sarajevu održavala Olimpijada, svi su građani voljeli da im grad bude što ljepši i znali su koliko to znači za njegovu popularnost.

Velika je želja Sarajlija bila da se ta betonska konstrukcija obavije staklenom fasadom, ali je, nažalost, ostala gola. Srećom, ubrzo nakon Olimpijade, završen je i taj posao.

Tijekom ratnih godina, zgrade su granatirane i zapaljene.

Razlog je što je voda iz cisterni koje su se nalazile na vrhu zgrade, bila ispražnjena i sistemi za gašenje požara bez toga nisu mogli djelovati.

Poslije Daytonskog mirovnog sporazuma, zgrade su renovirane.

Video
IVAN ŠIMIĆ, HERTRONIC
I uspješan poduzetnik i vrstan književnik
Specijalna bolnica Sv. Katarina
Iskustvo pacijenta - ugradnja umjetnih zglobova oba kuka u jednom aktu direktnim prednjim pristupom
MIRO RAGUŽ
Umjesto građevinskog inženjera postao pionir grafičkog dizajna