Split za život i rad privlači sve više stranaca, a u taj se grad prošle godine doselilo više od 1.800 stranih državljana, od čega pola njih iz Ukrajine, a slijede oni iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Nepala, Srbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Filipina i drugih zemalja.

Odluku za život u gradu podno Marjana, od njih ukupno 1.838, donijelo je 908 državljana Ukrajine, zemlje pogođene ratom. Slijede državljani Bosne i Hercegovine (143), zatim Nijemci (64), Nepalci (52), Srbi (51), Poljaci i Sjeverno Makedonci po (47), Filipinci (46), Francuzi (39), Talijani (34), Kosovari (33). Iz ostalih zemalja doselilo se 374 ljudi.

Rat i rad

Od ukupno doseljenih, Split je dobio novih 987 sugrađana i 851 sugrađanku, a većina njih je u dobi između 20  i 39 godina. Male djece do četiri godine ima 71, ali i 12 starijih od 74 godine.

Što se tiče cijele Splitsko-dalmatinske županije, u nju se u 2022. godini doselio 5481 stranaca.

Velik dio doseljenih, osobe su koje su se bježeći od rata nastanile u gradu pod Marjanom, poput brojnih Ukrajinaca, te oni koji su u Split došli zbog rada, poput onih iz dijelova bivše države, kao i onih iz Nepala, Filipina i drugih vaneuropskih zemalja.

Strance za život privlače i Brač, Hvar i Vis, ali i mjesta u Dalmatinskoj zagori.

U razgovoru sa strancima koji su doselili u Split može se saznati kako je odluka pala zbog kvalitete života, ali na prvom mjestu klime, hrane, mentaliteta ljudi, te sigurnosti.

Iz Patagonije u Split

Argentinac Santiago Nieto Karaman (28) u Split je iz Patagonije stigao prije pet godina. Za “najlipši grad na svitu” se odlučio zato što mu je pradjed, koji je prije sto godina odselio u Argentinu, porijeklom iz Srijana nedaleko Omiša.

Prije godinu i pol je otvorio mali restoran u središtu grada, tik uz zgradu HNK, a u ponudi ima tradicionalnu hranu, argentinske delicije čiji sastav objašnjava uglavnom lokalnim gostima.

"Splitu su me privukle tri stvari i to more, sunce i mir. Izuzetno mi se sviđa što noću mirno mogu hodati gradom bez da mi se što loše dogodi. Dolazim iz južne Amerike u kojoj to nije moguće", kaže Santiago.

Otkriva kako u Splitu ima dosta Argentinaca, dio se bavi ugostiteljstvom. Međusobno se druže i pomažu svojim sunarodnjacima podrijetlom iz Hrvatske koji žele doći živjeti u Split.

I mladi i stari

Split je, piše Poslovni dnevnik, svjetski grad po načinu života i uz mediteransku klimu sve su to razlozi doseljavanja mladih ljudi.

Stariji ljudi u takvim posebnim prirodnim i društvenim uvjetima žele provesti svoj život nakon radnog vijeka. Kupuju nekretnine na obali, financijski su osigurani i hoće živjeti u povoljnijim uvjetima.

Za sada nije veliki postotak stranaca koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, ali prema podacima od prošle godine postoji trend povećanja jer su preko 60 posto nekretnina na obali kupili stranci.

Među doseljenim u Hrvatsku uglavnom prevladava stanovništvo iz dijelova bivše države, a konkretno doseljavanje iz Srbije na obalu primarno je vezano za dolazak radne snage. Sve obalne županije imaju primjetan pozitivni migracijski saldo vanjskih preseljavanja, ali i unutrašnjih.

Manager.ba