AHMET EGRLIĆ
Nova Online investiciona platforma će privući strana ulaganja u BiH
Manager.ba/Poslovnenovine.ba BiH 22 veljače, 2018

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić u proteklim danima boravio je sa visokom delegacijom BiH u Kataru, gdje je su održani Poslovni forum i b2b sastanci između devet kompanija iz Bosne i Hercegovine i više od 30 katarskih kompanija. Cilj je bio da se otvore vrata jačoj saradnji dvije zemlje, a Egrlić je istakao da je katarsko tržište veoma važno za Bosnu i Hercegovinu sa mnogo aspekata, te ga  kao takvo  treba i iskoristiti.

Poslovne novine 

U opsežnom intervjuu za Poslovne novine Egrlić je govorio o projektu Online investicione platforme te njenom značaju za bh. ekonomiju i privlačenje stranih ulaganja. Posebno se osvrnuo i na izvozne rezultate BiH te tržišta na koja najviše izvoze bh. kompanije, a iznio je i planove Vanjskotrgovinske komore za ovu godinu.

Na kraju razgovora za ovaj portal, povodom novog projekta Poslovnih novina “Brzorastuće kompanije u BiH i regiji”, Egrlić je prokomentirao kako vlasti u BiH mogu pomoći kompanijama odnosno poduzetnicima.

Gospodine Egrliću, ono što sigurno privlači veliku pažnju poslovne zajednice u BiH jeste projekat Online investicione platforme. Nedavno ste prisustvovali sjednici Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana u Trstu gdje je najavljeno da je ovaj projekat u finalnoj fazi i biće pokrenut na predstojećem samitu EBRD-a u Londonu. Šta će ovaj projekat donijeti bh. ekonomiji?

Online investiciona platforma prvi je projekat Komorskog investicionog foruma koji će biti zvanično pokrenut na samitu EBRD-a koji se održava u ovom mjesecu u Londonu.

Radi se o online regionalnoj investicionoj platformi sa svim informacijama bitnim za sagledavanje investicione i poslovne klime i donošenje odluka o investiranju. Kroz platformu korisnicima će  na jednom mjestu biti dostupni ključni makroekonomski pokazatelji, sve informacije o pravnom okviru, finansijskim i drugim podsticajima, tržištu, te konkretnim projektima u koje investitori mogu da plasiraju svoj kapital. Takođe će biti predstavljena i iskustva kompanija koje su već ulagale u ovaj region.

Sadržaj portala predstavljaće još jedan alat privrednim komorama, članicama Komorskog investicionog foruma, pri kreiranju preporuka donosiocima odluka, te će dodatno pomoći u kreiranju kvalitetnih inicijativa za otklanjanje barijera uspešnijem poslovanju, usaglašavanje regulativa, procedura i praksi sa pravnim okvirom prepoznatljivim investitorima.

Cilj Komorskog investicionog foruma vodi stvaranju podsticajnog okruženja za ekonomski rast i razvoj Zapadnog Balkana.  Projekat finansira Evropska banka za obnovu i razvoj. Nadamo se da će projekat privući strane investitore, čime će se direktno uticati na pokretanje proizvodnje, zapošljavanje stanovništva, što samo po sebi znači i jačanje ekonomije.

Nedavno su uočene nepravilnosti kod jedne kompanije iz Bijeljine kod izvoza jabuka u Rusiju, što je nanijelo veliku štetu bh. izvoznicima generalno. Kakve su pouke izvučene iz ovog slučaja?

Nažalost, nedavnom zabranom izvoza jabuka nanešena je velika šteta bh. izvoznicima, ali i proizvođačima ne samo jabuka nego uopšte voćarima. Pouke smo izvukli svi i već ste upoznati da je održano niz sastanaka na kojima je odlučeno da se unaprijedi sistem kontrole svih institucija u lancu izdavanja odgovarajućih dozvola  i certifikata kako bi se ovakve i slične situacije izbjegle u budućnosti.

Iskreno se nadam da su  najveću pouku izvukli oni koji su izigrali sistem i izmanipulisali institucije koje se godinama bore da unaprijede ekonomiju i imidž Bosne i Hercegovine. Pojedinci moraju shvatiti da je zajednički interes svih kompanija, a samim tim i interes države, iznad pojedinačnih interesa, te se u skladu s tim  trebaju voditi u daljem poslovanju.

U BiH je prošle godine izvoz povećan za 17,4 posto. Koji su najznačajniji faktori koji su doprinijeli tome?

Brojni su faktori koji su doprinjeli porastu izvoza a među njima su pronalazak alternativnih odnosno novih tržišta za proizvode agroindustrijskog porijekla, dalja liberalizacija tržišta,  uklanjanje određenog broja barijera sa zemljama regiona,  prilagođavanje standardima i zahtjevima bitnih izvoznih tržišta  (EU, Ruske Federacije i Republike Turske), te olakšavanje trgovine i potpisivanje više protokola o saradnji u oblasti trgovine. Naravno, treba istaći i da se naši proizvodi dokazuju svojim kvalitetom, te samim tim postaju  prepoznatljivi i traženi od strane kupaca. Nadamo se da će se ovaj pozitivan trend i nastaviti.

U koje zemlje najviše izvoze bh. kompanije, a koja to potencijalna i velika tržišta bh. kompanije još uvijek trebaju i mogu osvojiti?

Porast izvoza iz BiH u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Najviše procentualno ostvaren rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Mađarsku, Srbiju, Hrvatsku itd. Iako su bh. proizvodi zastupljeni na tržištu Evropske unije, ono je još uvijek neiskorišćeno u kapacitetu u kom bi moglo i trebalo.

I dalje su aktuelna tržišta CEFTA-e i EFTA-e, kao i tržišta „trećih zemalja“ sa kojima je povećan ukupan obim razmjene. Dakle, ja bih rekao da je Bosna i Hercegovina otvorena prema svim tržištima i drago mi je što mogu reći da naših proizvoda ima svuda. Na nama je da svoje proizvode na svakom tržištu adekvatno plasiramo i promovišemo, te na taj način povećamo tražnju.

Tri kompanije iz metalske industrije BiH nalaze se na listi prvih pet bh. izvoznika u 2017. godini, a veliki uspjeh bilježi i drvni sektor. Koje su to druge djelatnosti u BiH koje bi mogle u narednim godinama doživjeti značajnu ekspanziju na inostrana tržišta?

Značajni izvozni potencijali su i u granama agroindustrijskog sektora. BiH posjeduje veliki potencijal u mliječnoj industriji te je u narednom periodu potrebno unaprijediti paletu proizvoda. U tom smislu, na tržištu treba više proizvoditi i nuditi proizvode sa dodanom vrijednošću (maslac, sir, voćni jogurti…), što povlači smanjenje proizvodnje i izvoza UHT steriliziranog mlijeka koje ima najmanju tržišnu vrijednost.

Izvoz voća i povrća, te očekivani  izvoz pilećeg mesa u EU će, pored već odobrenog izvoza goveđeg mesa u Republiku Tursku, još više ojačati ovaj sektor. Pred poljoprivredom u BiH i u predstojećem periodu kao važan prioritet ostaje potreba kreiranja agrarne politike i uvođenje instrumenata koji će omogućiti dinamičko restrukturiranje poljoprivrednog sektora.

Svakako je značajno spomenuti potencijale u namjenskoj industriji koja pored dosadašnjih dobrih rezultata može doživjeti i značajniju ekspanziju.

Brojne su radionice, seminari, programi i zajedničke posjete koje organizuje Vanjskotrgovinska komora BIH. Šta je ono što biste posebno istakli a što značajno pomaže poduzetnicima u BiH?

Sve aktivnosti koje Komora realizuje imaju za cilj pružanje pomoći poduzetnicima bilo da je u pitanju dodatna edukacija, nastup na međunarodnim sajmovima ili zastupanje njihovih interesa pred institucijama vlasti. Istakao bih komorske aktivnosti u pogledu promocije bh. privrede, a  kojom se Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine posebno bavi.

U svakoj prilici i na svaki način nastojimo Bosnu i Hercegovinu predstaviti kao zemlju bogatih prirodnih potencijala koja nudi povoljne poslovne mogućnosti, geografski dobro pozicioniranu, otvorenu za višemilionsko tržište, te zemlju čiji proizvodi kvalitetom ne zaostaju ni za najvećim svjetskim brendovima. Sve ono što mi promovišemo, naši privrednici i dokazuju, te na brojnim sajmovima i manifestacijama upravo tim kvalitetom proizvoda i osvajaju tržišta i nalaze put do potrošača.

Koji su planovi Vanjskotrgovinske komore BiH u ovoj godini?

U ovoj godini ćemo učiniti sve da naši sektori i službe budu još aktivniji te da nastavimo izgradnju našeg imidža i povjerenja. Planiramo pojačati organizaciju nastupa bh. privrede na međunarodnim sajmovima i povezivanje privrednika na različitim B2B susretima koji su se pokazali veoma efikasni i putem kojih je značajan broj naših kompanija otvorio put ka značajnim tržištima. Kroz rad udruženja i asocijacija u 2018. godini ćemo nastaviti aktivnosti na predlaganju ukidanja netarifnih barijera i unapređenju zakonodavnog okvira u kojem posluju naše članice, s ciljem podizanja njihove konkurentnosti i olakšavanja uvjeta poslovanja.

U oblasti prometa planirano je provođenje aktivnosti na donošenju i usvajanju izmjena i dopuna Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prijevozu, kojim će se poslovi javnih ovlaštenja zakonom  prenijeti na  VTK BiH, što je praksa u svim zemljama regiona. Kao i do sada, planiramo organizaciju seminara, škola i radionica koji će predstavljati kombinaciju savjetovanja i tržišno usmjerenog obrazovanja, s ciljem povećanja proizvodne efikasnosti i tržišne konkurentnosti članica na domaćem i međunarodnom tržištu. Također se nadamo da ćemo u 2018. godini proširiti svoju mrežu predstavništava.

Poslovne novine su pokrenule novi projekat “Brzorastuće kompanije u BiH i regiji”. Iskustva ovih kompanija mogu pomoći cjelokupnoj bh. ekonomiji, a kako vlasti mogu pomoći kompanijama odnosno poduzetnicima?

Postoji više načina na koje bi vlasti u Bosni i Hercegovini mogle pomoći poduzetnicima i oni se uglavnom ogledaju u donošenju određenih zakona, procedura, odluka, pravilnika i tome slično, a sve u cilju kreiranja povoljnijeg poslovnog ambijenta i olakšanja poslovanja. Međutim, ono što bih  istakao jeste poboljšanje imidža Bosne i Hercegovine na kom institucije vlasti moraju raditi. Činjenica je da uprkos brojnim potencijalima kojima Bosna i Hercegovina raspolaže kao i pogodnostima za poslovanje koje nudi,  loš imidž Bosne i Hercegovine u međunarodnim krugovima na kraju bude presudan prilikom donošenja odluka da li investirati u BiH ili ne. Dakle, smirivanje političkih previranja i tenzija, fokusiranje na unapređenje ekonomije, ulaganja u privredu i proizvodnju, poboljšanje standarda građana kao i iznalaženje načina da se trend odlaska mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje zaustavi samo su neke od aktivnosti kojima se bh. vlasti trebaju baviti kako bi poboljšali imidž zemlje i pomogli ne samo poduzetnicima nego i svim građanima.

Povezani članci

1

Video
PREDRAG ČOVIĆ, PREMIJER ZHŽ
Vratite se ovdje
Berislav Marszalek, Entrio
Imamo ljude koji strastveno rade...
februar 2024
ASA Bolnica Sarajevo