Banjalučki i sarajevski ćevapi, visočka pečenica, livanjski sir ili gatački sir iz mješine samo su neki od službeno zaštićenih proizvoda u Bosni i Hercegovini. Puno je više onih koji nisu zaštićeni.
Međutim, unatoč bogatoj gastronomskoj ponudi, vrhunska jela koja osvajaju i mirisom i ukusom, nisu dovoljno iskorištena kao mamac za turiste.
Marko Radić, voditelj sektora za promociju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske, u razgovoru za Nezavisne novine ističe kako hrana apsolutno može biti mamac za turiste, ali kod nas to nije "odgovarajuće ispromovirano".
"Mi znamo kako imamo kvalitetnu hranu, imamo i dobre primjere kroz Hercegovačku i Krajišku kuću i različite udruge koje promoviraju proizvodnju lokalne domaće hrane, međutim, nismo dovoljno brendirali kako je destinacija prepoznata po nekoj hrani kao što su to uradili Japanci sa sušijem, Francuzi sa kroasanima… U tom kontekstu nismo promovirali destinacije kroz hranu i možda je vrijeme početi je tretirati kao važan segment pri privlačenju turista", kaže Radić.
Dodaje kako je hrana kulturna komponenta i kao takva je važan dio kulturnog identiteta, tradicija i običaja jednog naroda.
"Hrana kao hrana u kontekstu turizma nije samo obrok. To je i emocija i doživljaj i iskustvo. Iz tog razloga, kada turisti okuse neke nove okuse i čuju priču o porijeklu te hrane i, još bolje, sudjeluju u pripremi te hrane, to za njih postaje nezaboravno iskustvo. Zbog tog razloga hranu treba promovirati kroz tematske ture, kroz degustacije, ali i kroz vrhunsku uslugu, jer to na turiste ostavlja najjači utisak", navodi Radić.
Kako je gastronomska ponuda u Nevesinju sve zastupljenija, kaže u razgovoru za Nezavisne novine Radoš Buha iz Turističke organizacije Nevesinja, a upravo se za ovaj kraj vezuju proizvodi kao što su nevesinjski krompir i sir iz mješine.
"Povećala se svijest samog naroda. Tome je mnogo doprinijelo samo brendiranje proizvoda, prvenstveno nevesinjskog krompira, koji je prvi brendirani proizvod u Srpskoj. Osim toga, on je neizostavna vrsta hrane u svim restoranima u Nevesinju. Služi se na svim trpezama", kaže Buha i dodaje kako je ovaj krompir prepoznatljiv upravo zbog samog zemljopisnog položaja Nevesinja, njegove klime i drugih faktora, načina uzgajanja i slično…
"Osim krompira, svakako bih spomenuo i sir torotan. On je, također, specifičan proizvod, pravi se od punomasnog sira i taj sir se poslije toga stavlja na sazrijevanje u mješine ili mijehove, a to je oderana koža ovce u koju se stavlja sir kako bi sazrio", navodi i dodaje kako u oblasti gastronomskog turizma ima prostora za napredak, a posebno u Nevesinju, koje na turističkoj mapi još nije dovoljno prepoznato.
Stanislava Borovac, turistički vodič iz Hercegovine, za Nezavisne novine ističe kako je Hercegovina pravi gastronomski raj, a autentični proizvodi kao što su sirevi, maslinovo ulje, vina, ćupter i brojni drugi specijaliteti nisu samo dio ponude, već i temelj turizma ovog kraja.
"Turisti koji dolaze žele osjetiti duh destinacije kroz njene okuse, a Hercegovina im pruža puno više od degustacije, jer ovdje mogu doživjeti i sam proces pripreme tradicionalnih autentičnih jela, bilo da je riječ o pravljenju sira, smokvare ili vlastitog kuvea, pečenju kruha ispod sača ili sudjelovanju u berbi grožđa, svako od tih iskustava daje posebnu čar boravku i stvara nezaboravne uspomene", kaže Borovac.
Međutim, iako su određeni proizvodi već zaštićeni, i dalje ima mjesta za promociju gastronomske ponude.
"Potrebno je više zajedničkih inicijativa kako bi se Hercegovina profilirala kao gastronomska destinacije te je kroz brendiranje proizvoda i organizaciju degustacija treba povezati s turizmom. Turisti ne žele samo vidjeti destinaciju, žele je okusiti, a mi imamo sve što je potrebno kako bi im ponudili to vrhunsko iskustvo", kaže Borovac.
Nezavisne | Manager.ba
