FESTIVAL NARCISA I KOLONIJA PRIRODNE PARFEMISTIKE
Mirisi kao potencijal turizma i poduzetništva 
Manager BiH 31 svibnja, 2023
Izvor fotografije:
Tijo Crnjac, Radio Posušje

Festival narcisa i Kolonija prirodne parfemistike, održani su se proteklog vikenda u Parku prirode Blidinje. Ovaj jedinstveni projekt na našim prostorima pokrenula je Nada Šarić, poznata uzgajivačica i prerađivačica ljekovitog i mirisnog bilja. 

 

Radionica prirodne parfemistike okupila je 15 sudionika iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, a tijekom nje održana su predavanja i praktične vježbe izrade parfema. 

Za širu javnost održan je revijalni dio sajma, radionica "Uljni parfemi" te izložba prirodnih parfema "Mirisni potpisi". Događaj je održan u sklopu Posuškog lita.


Mirisi Hercegovine oduševili

Odlaskom gostiju s Blidinja, u nedjelju je završena prva Kolonija prirodne parfemistike i Sajam narcisa na Blidinju. Petnaest sudionika, zaljubljenika u prirodu i prirodne parfeme okupilo se na Blidinju na sajmu koji im je ponudio dvije radionice i edukacije vrhunskih imena iz svijeta prirodne parfemistike, aromaterapeutkinja Ane Ličina i Slobodanke Poštić. 

Središnji cilj organizatorice kolonije i jedine osobe koja se bavi izradom prirodnih parfema na ovim prostorima Nade Šarić je bio predstaviti mirisni potencijal Hercegovine ljudima koji se bave izradom prirodnih parfema. „Više nego uspješno smo predstavili mirise Hercegovine. Polaznice radionica su oduševljene. Većinu parfema koje su izrađivale, izrađivale su od eteričnih ulja i hidrolata hercegovačkih biljki. Mi smo upravo to željeli postići. Svi sudionici su istaknuli da je svaka biljka parfem za sebe“, istaknula je za Nada Šarić, organizatorica kolonije i sajma za Radio Posušje.

 

Sudionici radionica prirodne parfemistike na Blidinje su došli iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Italije. Svi su oni ponijeli eterična ulja i hidrolate svojim domovima ističući da je teško odrediti koja biljka i njezino eterično ulje je najbolje. „Mi smo predstavili čempres, duglaziju, smilje, bor, siljiku, anđeliku, sjeme divlje mrkve, konopljiku, lavandin... Tu je bilo i mojih eteričnih ulja i hidrolata, ali i drugih proizvođača kao što su Mate Lovrić iz Mostara, Vitex iz Stoca“, istaknula je Nada za naš radio. „Mirisi su nevjerojatni, puno bolji od onih koje dobijemo iz ostalih djelova svijeta“, kazala je Alemka Mikeš iz Slovenije. „Moj favorit je divlja anđelika koja je izuzetno puna, slatka, sočna. Očarala me je. Tu je i duglazija. Svi su mirisi izuzetni, ali moji favoriti su divlja anđelika i duglazija“, kazala nam je Svetlana Raković iz Srijemske Mitrovice.


Stručne radionice poznatih aromaterapeutkinja

Radionice su vodile dvije stručnjakinje iz Slovenije i Hrvatske iz područja prirodne parfemistike.

Slobodanka Poštić je profesorica, kreatorica prirodnih parfema i aromaterapeutkinja, te autorica nekoliko knjiga i priručnika iz područja aromaterapije. Tako je do danas objavila knjigu „Aromaterapija – čarolija eteričnih ulja“, te priručnike „A kao aromaterapija“  i  „Mirisni kalendar“. Ona je polaznicima radionice na Blidinju održala program izrade parfema. „Vrijednost  ove radionice je što smo se skupili ovdje, imali edukaciju „Mirisni potpisi“ koju ja vodim već osamnaest godina. Objašnjavam ljudima kako po svojoj mjeri i ukusu napraviti parfeme prirodnog porijekla. Polaznice ove radionice su bile silno motivirane. Sudionici radionice su trebali donijeti svoju paletu mirisa, a Nada nam je osigurala paletu ovdašnjih lokalnih materijala koji su svi odreda bili fenomenalni. Jedino što je zamjerka da lokalnih materijala koje bi sve ove sudionice htjele nema dovoljno, pa je zato potrebno gurati lokalne proizvođače i destilerije da aktivnije proizvode nama potrebne materijale i mirise“, kazala je Slobodanka Poštić.

Radionicu na temu „Uljni parfemi“ je održala Ana Ličina iz Slovenije, također aromaterapeutkinja, vlasnica škole prirodne parfemistike „Mirisni potpisi“, te osnivačica Aroma Ateliera. „Ovo je prva kolonija za koju bi ja rekla da je jako lijepa jer smo se mogli družiti, zajedno stvarati parfeme, razgovarati o tome što nekome znači koji miris, i jer smo mogli raditi s uljima biljki koje rastu ovdje u Hercegovini. Mi smo ostvarili jako lijepe parfeme za koje želimo da predstavljaju ovo područje“, istaknula je za naš radio Ana Ličina. Dodala je da na ovom području raste jako veliki broj biljki koje su podantne za parfeme. „Ovdje raste jedan broj meditaeranskih biljki, ali i gorstkih i u tom smislu mislim da se može napraviti lijepa suradnja između destilera, parfemijera i ljudi koji vole prirodne stvari“, istaknula je Ana Ličina koja je ovom prilikom na Blidinju održala radionicu „Uljni parfemi“.

 

„Riječ je o radionici za vanjske posjetitelje u kojoj sam pokazala kako svatko i tko nema iskustva u izradi parfema, na jednostavan način može sam sebi napraviti prirodni parfem. Predstavili smo masnoće, koje su gornje, donje i srednje note parfema, kako se to kombinirati za miris koji samo nama odgovara“, kazala je Ana Ličina. Njezinom pak istančanom njuhu, najviše dojma je ostavila muškantna kadulja, sjeme divlje mrkve i anđelika. „To su bogati mirisi za koje se vidi da biljke rastu u lijepoj prirodi“, istaknula je Ličina.


Mirisi kao potencijal turizma i poduzetništva 

„Svi mi znamo da je sinonim Blidinja između ostaloga pura, sir, krumpiri... I to je super. No, ovo s kolonijom je dva koraka naprijed. Sad je tu taj neki novi mirisni čimbenik po kojem možemo biti prepoznatljivi. Ova destinacija u smislu biljnih preparata, ljekovitog bilja, antialergijska banja...: sve su to potencijali i šanse na kojima će se više graditi Blidinje nego na skijanju koje je bilo prvi motor i pokretač. Mi smo postali i ljetna destinacija i ljudi koji tu dolaze su zadivljeni prirodom. Na nama je da je očuvamo“, kazao je ravnatelj Parka prirode Zdravko Kutle.

Manager.ba

Povezani članci

1

Video
Željko Kiauta, poduzetnik iz Francuske
Od nogometnih škola Veleža i Lyona do platforme Sportiw
DAVORIN VIDAČKOVIĆ, GUMA M
Izazov je i užitak voditi tvrtku simbol automobilske branše
IVICA SIVRIĆ, REDAH
Javni sektor je često u sukobu umjesto u partnerstvu s privatnim