Šteta je ogromna i za pojedince i obitelji, i za gospodarstvo i za javnu infrastrukturu. Ključni faktor koji će utjecati na ukupnu štetu je koliko brzo ili sporo će se izvesti opravke i obnova"
Nakon katastrofalnih poplava u sjevernoj Hercegovini i dijelu Središnje Bosne, ugroženo je poslovanje gospodarstva u cijeloj zemlji, a stanje dodatno usložnjava otežana putna infrastruktura, posebno željeznička. Ovakve teške, izvanredne i krizne situacije nesumnjivo ostavljaju i ekonomske posljedice na državu.
Igor Gavran, ekonomista, za Nezavisne novine ističe kako još nije poznato koliko će posljedice trajati, a prije svega šteta je na željezničkoj i putnoj infrastrukturi.
"Također, u ovom trenutku ekonomski efekti zaista nisu prioritet jer još imamo ljudske žrtve i nestale, a nikakva ekonomska šteta se s tim ne može usporediti. U svakom slučaju, svaki dan, pa i nekoliko sati prekida redovnog transporta robe putem željeznice i cestovnog prijevoza stvara velike gubitke. Kratkoročne izravne, zbog većih troškova transporta zaobilaznim putevima, za cestovni prijevoz - roba koja se prevozi samo željeznicom nema prihvatljive alternativne pravce. Dugoročne neizravne, ako prekidi potraju i dođe do otkazivanja narudžbi ili zahtjeva za kompenzaciju štete od kupaca", kazao je Gavran.
Ističe kako može biti i utjecaja na cijene robe zbog većih troškova prijevoza.
"A sve to uz ogromnu materijalnu štetu i za pojedince i obitelji, i za gospodarstvo i za javnu infrastrukturu, koji će zahtijevati dugoročni proces obnove", ističe Gavran.
Dodao je kako će obnova, opet, imati pozitivne efekte na one koji će izvoditi radove, tvrtke i radnike, jer će ostvariti prihode koje inače ne bi.
"Ali, i pored navedenog, zaista je prerano govoriti o konkretnim iznosima štete i ključni faktor koji će utjecati na ukupnu štetu je koliko brzo ili sporo će se izvesti opravke i obnova", pojasnio je Gavran.
Dodao je kako već postoje neke procjene, koje, kako kaže, govore o dnevnim gubicima samih željeznica od nekoliko stotina tisuća KM, ali sve su to ipak procjene i presudno je trajanje.
"Sada je do vlasti umanjiti štetu tako što će organizirati obnovu brzo i efikasno, a ne kao što obično čine. I naravno, u ovakvim okolnostima kod nas se obično skoro pa podrazumijeva korupcija i već ako nje ne bi bilo, šteta bi se umanjila", zaključio je Gavran.
To se sigurno neće moći riješiti godinama
Pero Ćorić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, kazao je za Nezavisne novine kako se ljudske žrtve ne mogu ni sa čim porediti.
"Mislim kako će na područjima koja su pogođena poplavama imati ekonomske posljedice i to se sigurno neće moći riješiti godinama", kazao je Ćorić.
Pojašnjava, ako se gleda gospodarstvo Srpske, stravične poplave koje su se dogodile ne bi trebale imati imaju prevelik utjecaj.
Prekid prometa donosi milijun KM štete dnevno
Hadis Bajrić, doktor tehničkih znanosti s katedre za Industrijsko inženjerstvo i menadžment Strojarskog fakultetu u Sarajevu, rekao je za Bloomberg Adriu kako veliku štetu trpe građani i gospodarstvo usljed prekida putne komunikacije između Sarajeva i Mostara.
Prosječno na ovoj relaciji, prema službenoj statistici instaliranih brojača prometa, prođe 9.000 vozila.
Bajrić ističe kako će korištenje alternativnog pravca preko Foče značiti dodatnih 110 kilometara i dodatna tri sata vožnje.
"Prema važećem obračunu putnih troškova, to znači povećanje troškova prijevoza za oko 40 KM. Uz pretpostavku kako u vozilu putuju dva putnika u prosjeku i ako se računa s bruto satnicom od 12,30 KM (podatak za FBiH), to znači dodatnih oko 60 KM po vozilu. U zbiru to je 100 KM po vozilu", navodi Bajrić.
Troškovi su još veći ako se koristi alternativni pravac Sarajevo - Bugojno - Mostar i dodatnih 190 kilometara i dodatna tri sata vožnje. To znači povećanje troškova prevoza za oko 70 KM", ističe Bajrić.
Kako je rekao, prostim množenjem dodatnih troškova s prosječnim brojem vozila od 9.000, uz pretpostavku ravnomjerne disperzije prometa na oba alternativna putna pravca, dolazi se do podatka kako prekid putnog pravca Sarajevo - Jablanica - Mostar košta naše društvo milijun KM dnevno.
"Ovo su samo izravni troškovi, a neizravni uvijek budu nekoliko puta veći", kaže Bajrić.
Nermin Nikšić, premijer FBiH, ranije je rekao kako je nakon katastrofalnih poplava ugroženo poslovanje mnogih pravnih subjekata, te gospodarstva općenito. Izdvojio je Željeznice FBiH koje trpe velike posljedice zbog blokade prometa.
"Imamo informacije kako je mnogima ugroženo poslovanje, možda su materijalno najpogođenije Željeznice FBiH, o čemu nas je informirao direktor. Oni poslovanje uglavnom ostvaruju komunikacijom preko luke Ploče i njima prouzrokuje dnevni gubitak od oko 280.000 KM", kaže Nikšić i ističe kako će za sanaciju stanja vjerojatno biti potrebni mjeseci.
Iz luke Ploče priopćili su kako je zbog štete na željezničkoj infrastrukturi na području Jablanice i Konjica željeznički promet u prekidu, zbog čega je dostava i isporuka tereta vagonima iz luke Ploče u cjelosti onemogućena.
"S obzirom na razmjere štete, nije poznato kada bi moglo doći do normalizacije željezničkog prometa, te u ovom trenutku ni luka Ploče ne može procijeniti vrijeme kada će oštećenja biti popravljena, te omogućen promet preko oštećenih područja", priopćili su.
Zbog prekida željezničkog prometa na dionici Konjic - Jablanica došlo je i do potpune obustave prijevoza robe Željeznica RS preko dijela mreže pruga na tranzitnom pravcu Luka Ploče - Srednja Europa, a proračun je kako je dnevni prihod ŽRS smanjen za više od 55.000 KM", rečeno je iz Željeznica Republike Srpske.
Željeznički je prijevoz robe prinudno obustavljen za Aluminu Zvornik Novi, Elektroprivredu Republike Srbije, Studen - Agranu Brčko i Gikil iz Lukavca.
"Obustava je na snazi i za robu koja se prevozi ka i iz luke Ploče u stanicama Doboj, Prijedor, Lukavac i Kreka, kao i tranzitne relacije iz srednje Europe", navode iz ŽRS.
Nezavisne novine | Manager.ba