“Porez na ružičastu”, poznatiji kao pink tax, predstavlja pojavu u kojoj se proizvodi namijenjeni ženama prodaju po višim cijenama u odnosu na slične proizvode namijenjene muškarcima.
Ovaj fenomen, iako je postao tema diskusija još tokom prošlog vijeka, i dalje je prisutan u današnjem društvu.
Proizvodi koji se prodaju ženama su u prosjeku 7% skuplji od onih koji se prodaju muškarcima. U ovom tekstu ćemo istražiti što je pink tax, zašto je to problem, koliko je prisutan danas i koje su moguće posljedice po društvo i ekonomiju.
Što predstavlja pink tax?
Pink tax se odnosi na praksu kompanija da naplaćuju više za proizvode ili usluge koje su ciljano dizajnirane i reklamirane za žene, u usporedbi sa sličnim proizvodima ili uslugama namijenjenim muškarcima, pa će tako ženski dezodorans biti za nekoliko postotaka skuplji od muškog.
Ova praksa nije ograničena samo na proizvode poput kozmetike i higijenskih proizvoda, već se proteže i na druge segmente, uključujući igračke, odjeću, i usluge poput sušenja ili šišanja kose. Jedan od najčešćih primjera ovog fenomena je razlika u cijenama proizvoda za muškarce i žene koji imaju istu funkciju, ali se razlikuju samo u boji ili pakiranju.
Na primjer, muški i ženski brijači često imaju iste karakteristike, ali su ženski brijači često skuplji, iako je osnovna funkcija ista - uklanjanje dlačica. U brojnim situacijama se dešavalo da se neki vodeći portal za moderne žene bavi ovom problematikom, no čini se da danas o njoj nitko ne priča. A je li i u kojoj mjeri ona i dalje prisutna pročitajte u nastavku teksta.
Zašto je “porez na ružičastu” problem?
Pink tax nije samo pitanje nejednakosti u cijeni, već odražava i dublje društvene norme i stereotipe. Ova praksa pretpostavlja da su proizvodi namijenjeni ženama vrjedniji ili luksuzniji, što može doprinijeti održavanju rodnih uloga i stereotipa. Također, pink tax može imati i ekonomske posljedice po potrošače, posebno žene koje već imaju manje platežnu moć od muškaraca.
Kao što smo već spomenuli, studije su pokazale da žene plaćaju više od muškaraca za slične proizvode u prosjeku više od 7% više. Ova razlika se može akumulirati tokom vremena i imati značajan utjecaj na financijsku stabilnost žena. Na primjer, istraživanje provedeno u Sjedinjenim Američkim Državama je pokazalo da žene plaćaju više za higijenske proizvode, kozmetiku i odjeću, što doprinosi većem opterećenju na njihov budžet.
Koliko je danas prisutan fenomen pink tax-e?
Iako je svijest o ovom fenomenu porasla u posljednjih nekoliko godina, on i dalje ostaje prisutan u tržišnom okruženju. Kompanije i dalje primjenjuju pink tax na širokom spektru proizvoda i usluga, često koristeći marketinške strategije koje ciljaju na određene rodne grupe.
Jedan od razloga zašto je pink tax i dalje prisutan je nedostatak transparentnosti u cijenama proizvoda. Potrošači često nisu svjesni razlike u cijenama između proizvoda namijenjenih muškarcima i ženama jer kompanije rijetko ističu te razlike. Na primjer, istraživanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da su proizvodi za higijenu iste marke često skuplji kada su namijenjeni ženama.
Neki od primjera ovog fenomena koji bliže pokazuju kolike razlike između spolova zapravo postoje su sljedeći:
Ženske frizure su u prosjeku 40% skuplje od muških.
53% žena je naplaćeno više za hipotekarni kredit nego muškarcima.
Žene plaćaju 15% više za kemijsko čišćenje košulje od muškaraca.
Utvrđeno je da su traperice za djevojčice 13% skuplje od traperice za dječake.
Identična košulja po svemu osim boje košta 2 dolara više kada je boja ružičasta.
Ženske tenisice su 24% skuplje od muških.
U prosjeku, žene plaćaju 8% više za odjeću za odrasle nego muškarci.
Žensko donje rublje je 27% skuplje od muškog.- Ženske traperice su 10% skuplje od muških traperica.
Posljedice pink tax fenomena po društvo i ekonomiju
Pink tax može imati širok spektar posljedica po društvo i ekonomiju. Prvo, ona može doprinijeti nejednakosti između spolova, pojačavajući ekonomske razlike između muškaraca i žena. To može imati dugoročne posljedice po ekonomski rast i razvoj.
Također, pink tax može otežati pristup određenim proizvodima i uslugama za žene sa nižim prihodima. Ovo može utjecati na njihovo zdravlje i dobrobit, posebno kada su u pitanju higijenski proizvodi ili zdravstvene usluge koje su neophodne.
Na primjer, studija sprovedena u Australiji je pokazala da žene koje žive u ruralnim područjima često plaćaju više za osnovne higijenske proizvode, što može imati negativan utjecaj na njihovu higijenu i zdravlje.
U velikom broju država, proizvodi za higijenu žena vode se kao luksuzni proizvodi, te je porez na njih daleko veći od ostalih. Kada se ovome pridoda činjenica da žene na globalnom nivou imaju manju platu od muškaraca, a na ove potrepštine troše daleko više novca od njih, dolazi se do velike diferencijacije što može biti pogubno u socioekonomskom smislu.
Postoji li rješenje za pink tax problem?
Rješavanje problema pink takse zahtijeva kombinaciju političkih intervencija, regulatornih mjera i promjene svijesti potrošača. Na političkom nivou, vlade mogu donijeti zakone koji zabranjuju diskriminaciju u cijenama na osnovu spola.
Također, kompanije mogu poduzeti korake kako bi povećale transparentnost u cijenama i eliminirale praksu pink tax-e. To može uključivati jasnije označavanje proizvoda i usluga, kao i usvajanje politika cjenovne jednakosti.
Konačno, promjena svijesti potrošača može imati dugoročne efekte na smanjenje pink tax-e. Edukacija potrošača o ovom fenomenu i poticanje na svestranije razmišljanje prilikom kupovine može doprinijeti stvaranju pritiska na kompanije da promijene svoje prakse. Na primjer, kampanje koje podižu svijest o pink tax fenomenu su dovele do promjene u marketinškim strategijama brojnih kompanija.
Pink tax predstavlja ozbiljan problem sa kojim se društvo i globalna ekonomija i dalje suočavaju. Dok se svijest o ovom fenomenu povećava, potrebno je poduzeti dalje korake kako bi se riješio. Politike, regulatorne mjere i promjena svijesti potrošača mogu pomoći u smanjenju pink tax-e i stvaranju pravednijeg društva i ekonomije za sve.
seebiz.eu / Manager.ba