Uz primjetan rast ulaganja u željezničku infrastrukturu u Europi, novi ambiciozni plan organizacije 21st Europe iz Kopenhagena ide korak dalje – predlaže uvođenje brzih vlakova koji će funkcionirati kao metro sustav cijele Europe.
Cilj projekta Starline preoblikovati je postojeću fragmentiranu, neujednačenu i sporu željezničku mrežu kontinenta, povezivanjem 39 destinacija, uključujući Veliku Britaniju, Tursku i Ukrajinu, vlakovima brzine od 300-400 km/h koje bi omogućilo značajno kraće vreme putovanja.
Tako bi od Helsinkija do Berlina sadašnje cjelodnevno putovanje trajalo samo 5 sati, nekada noćna vožnja Kijev – Berlin postale brza i pouzdana veza, a trenutno spora linija Milano – Minhen pretvorila se u učestalu i brzu liniju.
Pored toga, vakovi neće imati dosadašnju podjelu na razrede, već će vagoni biti organizirani prema potrebama putnika – od onih za rad do onih prilagođenih obiteljskim putovanjima..
Postaje – kulturni centri velikih gradova
Starline donosi potpuno novi koncept željezničkih postaja. Nalazit će se blizu većih gradova, ali povezane s lokalnim prijevozom, i bit će zamišljene kao kulturni centri s restoranima, prodavaonicama, muzejima i koncertnim dvoranama, piše Euronews.
Vlakovi neće imati dosadašnju podjelu na razrede, već će vagoni biti organizirani prema potrebama putnika – od onih za rad do onih prilagođenih obiteljskim putovanjima.
Putovanje željeznicom ima i drugu svrhu. Transport je jedan od najvećih zagađivača u Europi, "kriv" za čak 29% ukupne emisije plinova. Kratki letovi i dalje dominiraju, iako željeznica proizvodi do 90% manje CO₂ po putovanju. Francuska i Austrija već su uvele zabrane kratkih letova kada postoji željeznička alternativa, a Starline bi mogao postati ključni dio strategije EU za postizanje ugljične neutralnosti do 2050. godine.
Kako će se financirati projekt?
Starline je zamišljen kao javno financirani model franšize. Nacionalne željezničke kompanije bi upravljale linijama pod centraliziranom koordinacijom nove Europske željezničke agencije (ERA). Tako bi se omogućili ujednačeni tehnički standardi, sigurnosni protokoli i obuka osoblja.
Iako zvuči kao futuristička vizija, tim 21st Europe veruje kako se ovaj sustav može uvesti do 2040. godine. Radom na provedbi projekta je počeo u suradnji s političarima, inženjerima i industrijom.
Manager.ba
